Gotovo četvrtina odraslih Britanaca reklo je u neovisnom istraživanju da ove zime neće paliti grijanje, a belgijski ministar energetike Tinne Van der Straeten vjeruje kako stanovnike Europske Unije čeka "pet do deset užasnih zima", ako se energetska kriza ne riješi i cijene goriva ne smanje.
Europa se bori sa golemim poskupljenjem energenata otkako je Rusija u veljači pokrenula invaziju na Ukrajinu. U sklopu sankcija države EU pokušavaju maksimalno smanjiti uvoz ruskog plina, a Rusija je zauzvrat smanjila isporuku za 40 posto u odnosu na lani, pa je sve to uzrokovalo dramatičan rast plina i električne energije. Zamjetan broj elektrana pogoni se na prirodni plin, objašnjava BBC, dodajući kako smanjenju cijena ne doprinosi ni sve raširenija uporaba energije iz jeftinijih, obnovljivih izvora poput solarnih elektrana.
- Moramo zaustaviti ovo ludilo koje je zahvatilo energetsko tržište. Ne možemo dozvoliti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da nam iz dana u dan diktira cijene električne energije u Europi - zabrinut je austrijski kancelar Karl Nehammer.
Metode prodaje energenata u EU kritizirala je i predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen rekavši kako se pripremaju strukturalne reforme koje bi trebale smanjiti cijene energenata, no nije otkrila o kakvim se mjerama radi.
Pitanje je može li Europa preživjeti bez ruskog plina i nafte. Njemačka je 2020. bila najveći uvoznik ruskog plina te je počela gomilati zalihe plina. Cilj je napuniti skladišta na najmanje 85 posto do listopada, a uvedene su i mjere štednje energije. Tamošnji ministar ekonomije Robert Habeck rekao je da plan dobro napreduje. Belgijski premijer Alexander de Croo smatra kako se ljudi moraju "nadati najboljem, a pripremiti za najgore", a Francuska već najavljuje mjere racionalizacije potrošnje energije.
Zabrinjavajuće je istraživanje u kojem se navodi kako četvrtina od 2000 ispitanih ove zime neće upaliti grijanje jer si to neće priuštiti. Istraživanje koje je provela agencija Savanta ComRes pokazalo je da si 27 posto ljudi, među kojima su i roditelji s maloljetnom djecom, neće grijati stan. Njih 70 posto reklo je da će smanjiti grijanje, a deset posto je navelo da će morati podići zajam kako bi platili grijanje, prenosi Bloomberg.
Christine Jardine iz stranke Liberalni Demokrati navodi kako su obitelji prisiljeni donositi srceparajuće odluke.
- Roditelji su primorani birati između toga hoće li grijati svoje stanove ili nahraniti djecu. To je skandalozno. Samo smo nekoliko mjeseci od potpune ekonomske katastrofe - rekla je dodajući da je država morala ranije nešto poduzeti kako bi se to spriječilo. Primjerice, rekla je, trebalo je pojačati oporezivanje multimilijarderskih kompanija koje i dalje zarađuju golem novac na plinu i nafti.
Inače, prosječni godišnji račun za energente jedne obitelji iznosio je dosad oko 17 tisuća kuna, a sada će za isto morati plaćati oko 31 tisuću kuna.