Iako omiljen jutarnji ritual za većinu, ispijanje šalice kave "mogao bi postati luksuz za manjinu" zbog velikog skoka cijena uslijed inflacije, upozorava Eurostat.
Prema podacima europskih statističara, cijena kave je u kolovozu na razini EU skočila za gotovo 17 posto u odnosu na isti mjesec lani, a što se Hrvatske tiče, ona je i premašila taj prosjek te je trenutno 23,2 posto skuplja nego prošlo godine.
Međutim, nije problem samo u kavi, nego i cijeni šećera i mlijeka, koje mnogi piju uz kavu, bilježi Eurostat.
Tako je cijena šećera u Hrvatskoj skočila za 40,9 posto u odnosu na lani, prema njihovim podacima, a mlijeka za 43,5 posto, što nas stavlja u sam europski vrh.
Na "terenu" to znači da ćemo sada u centru Zagreba, primjerice, malo gdje naći veliki macchiato ispod 14 kuna, a u kvartovskim kafićima ispod 12 kuna. Osim toga, prema Jutarnjem kalkulatoru troškova, u dućanima je cijena kave u pakiranjima od 400 grama porasla za 14 posto, a sada se kilogram kreće u prosjeku između 90 i 100 kuna.
Kako se i prije pisalo, ovi su skokovi cijena kave povezani ne samo s općim rastom cijena, nego i izrazito dugim sušnim razdobljem u Brazilu, kao najvećem proizvođaču kave, te, kako navode, pojavom mraza sredinom srpnja 2021. godine.
Što se ostalih europskih zemalja tiče, najveći skok cijene kave zabilježen je u Finskoj, 43 posto, i Litvi 39,9 posto. Ali i Hrvatska se s 23,2 posto skupljom kavom nalazi u top deset zemlja EU s najvećim poskupljenjem, točnije, na osmom mjestu od podataka za ukupno 27 zemalja, između Danske (24,8) i Nizozemske (22,4).
U samom smo vrhu i po cijeni mlijeka. Najveće poskupljenje mlijeka u odnosu na lani zabilježile su tri zemlje: Mađarska (51,7 posto), Litva (46,8 posto) i, naravno, Hrvatska (43,5 posto), piše Eurostat. Prosjek na razini EU je 33 posto.
Za šećer je najveća godišnja inflacija zabilježena u Poljskoj (109,2 posto), a slijede Estonija (81,2), Latvija (58,3) i Bugarska (44,9). No, ne zaostaje ni Hrvatska s 40,9 posto, a time je na sedmom mjestu između Češke (41,7) i Rumunjske (30,9).