Činjenica je da se hrvatski i srpski dragovoljci bore u Ukrajini, jedni na ruskoj, drugi na ukrajinskoj strani. Točan broj nije poznat, ali i jedni i drugi aktivno sudjeluju u ratu u Ukrajini još od ruske aneksije Krima 2014. godine.
Srpkinjama i Srbima zabranjeno je sudjelovati u stranim vojskama. Po navodima ministarstva obrane i sigurnosnih vlasti u Beogradu, sve informacije o Srbima koji se bore u Ukrajini pomno se prikupljaju.
‘Srbi za Ruse‘
Ali njihov točan broj nije poznat. Ukrajinsko veleposlanstvo u Srbiji procijenilo je 2019. da se oko 300 osoba iz Srbije bori u Ukrajini, svi na strani Rusije. Po navodima vlasti dosad je izrečeno više od 30 presuda zbog sudjelovanja u ratu u Ukrajini. No to ne sprječava desno ekstremne organizacije da na društvenim mrežama šire propagandu za Skupinu Wagner koja navodno novači borce i u Srbiji, prenosi N1.
Te navode opovrgnuli su i utemeljitelj Skupine Wagner Jevgenij Prigošin i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je javno osudio reklamu za novačenje za Skupinu Wagner na web stranici srpskog kanala ruskog državnog medijskog ponuđača Russia Today.
Srpski proturatni aktivisti podnijeli su kaznenu prijavu protiv niza srpskih državnih službenika kojima predbacuju da nisu spriječili novačenje dragovoljaca za rat u Ukrajini, a okreću se i protiv raznih desničarskih organizacija u Srbiji kojima predbacuju da promiču imidž Skupine Wagner u srpskoj javnosti, piše DW.
‘Hrvati za Ukrajinu‘
Hrvatska, koja je članica Europske unije i NATO-a, u potpunosti podržava politiku Europske unije prema Rusiji. I Vlada u Zagrebu i velika većina pučanstva nakon ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače 2022. angažirali su se oko ukrajinskih državljana koji su pobjegli u Hrvatsku. Na tržištu rada ukrajinske izbjeglice čak su izjednačene s hrvatskim državljanima.
U Ukrajini se neke Hrvatice i Hrvati bore uglavnom na strani napadnutih Ukrajinaca. U prvoj polovici 2022. privatne TV postaje emitirale su intervjue s više desetaka osoba, koje su se priključile ukrajinskoj vojsci ili su bile na putu prema Ukrajini kako bi to učinile. Neslužbeno se govorilo o 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom.
Prema ruskim navodima, od kraja veljače 2022. oko 200 Hrvata otišlo je u Ukrajinu. Većina se priključila Pukovniji Azov. Ali to opovrgava Denis Šeler, bivši šef navijačke organizacije nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba, koji se od 2014. godinama borio na strani Ukrajinaca, a kojega je Moskva označila "organizatorom hrvatskih plaćenika".
Hrvatske vlasti nisu Hrvatice i Hrvate ni na koji način poticale da sudjeluju u ratu u Ukrajini. Naprotiv, uvijek se upozoravalo da je to ekstremno rizičan pothvat na vlastitu odgovornost. Shodno tome diskretno su vođeni pregovori o oslobađanju Vjekoslava Prebega, koji je kao ukrajinski borac zarobljen u blizini Mariupolja i izveden pred ruski sud. U rujnu 2022. on se mogao vratiti u Hrvatsku.
‘Milanović o proxy ratu‘
Unatoč solidarnosti s Kijevom, ukrajinski vojnici nisu dobrodošli u Hrvatsku. Hrvatski sabor odbio je prijedlog Vlade da se u sklopu europske misije EUMAM omogući izobrazba ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju. Ispitivanje javnoga mnijenja prije toga pokazalo je kako je gotovo 60 posto Hrvatica i Hrvata protiv toga.
Za razliku od hrvatske Vlade, predsjednik Zoran Milanović javno zastupa tezu da se kod rata u Ukrajini radi o zamjenskom ratu Washingtona protiv Moskve. Zbog toga ga je pohvalio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, piše Deutsche Welle.