Kad god na Bliskom istoku izbije novi konflikt, analitičari odmah počnu provjeravati cijene nafte. Tržište je na najnoviji sukob Hamasa i Izraela reagiralo blago. Cijena sirove nafte u petak je u jutarnjim satima skočila za pet posto. Ako ne dođe do značajnijeg širenja konflikta između Izraela i Hamasa, taj će se trend vjerojatno nastaviti. Situacija bi se, međutim, mogla promijeniti ako administracija američkog predsjednika Joea Bidena odluči će ponovno sankcionirati naftu koju izvozi Iran, ustvrdio je u svom komentaru za britanske novine The Telegraph iskusni američki energetski analitičar David Blackmon.
Blackmon kaže da pomno treba pratiti i aktivnosti Katara, koji Aziji, Europi i Velikoj Britaniji izvozi ukapljeni prirodni plin. "Katar ima snažne veze s Hamasom i Iranom, glavnim sponzorom i financijerom Hamasa. Hamasov lider nalazi se u glavnom gradu Katara Dohi i dobar dio sredstava s kojima raspolaže prima od katarskih vlasti. Prema podacima Fondacije za obranu demokracija, Katar je Hamasu godišnje slao između 360 i 480 milijuna dolara, što je toj organizaciji omogućilo da financira javne usluge u Gazi i ojača svoju poziciju na tom teritoriju", rekao je Blackmon.
Katar bi zbog tih veza mogao biti uvučen u sukob između Hamas i Izraela. Naime, kada su Washington i Teheran u rujnu ove godine dogovorili razmjenu zarobljenika i transfer šest milijardi dolara iz Amerike u Iran, čelnici tih zemalja dogovorili su se da će spomenuti novac biti deponiran u bankama u Dohi. Nakon što je Hamas napao Izrael, počelo se nagađati da je Iran dio tog novca proslijedio Hamasu, dodao je Blackmon.
The New York Times je u četvrtak napisao da je Vlada Katara nakon nekoliko dana pregovora zamrznula ta sredstva. Kada je upitan o tom navodnom dogovoru s Katarom, ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država Antony Blinken nije otvoreno rekao da on postoji, ali je rekao da Iran nije pristupio novcu koji je otišao Kataru. Glasnogovornik Bijele kuće John Kirby rekao je da taj novac još uvijek sjedi na računu u jednoj katarskoj banci te da nije potrošen.
Bilo kako bilo, izvještaji u kojima stoji da Katar po tom pitanju surađuje sa SAD-om trebali bi umiriti sve one koji brinu da u budućnosti možda neće moći pristupiti katarskom ukapljenom plinu, rekao je Blackmon.
Nakon što je ruska invazija na Ukrajinu dovela do preslagivanja pozicija na svjetskom energetskom tržištu, Katar je postao jedan glavnih igrača na tržištu ukapljenog plina. Prema izvještajima britanske vlade, Katar namiruje 30 posto britanskih potreba za ukapljenim plinom, ali slična je situacija i u Europi. Dosta katarskog ukapljenog plina odlazi i u Aziju. Prema podacima za 2021. godinu, tamo je otišlo 70 posto plina koji je Katar te godine izvezao. Njegov plin kupuju Kina, Južna Koreja, Indija, Japan i Pakistan. Bilo kakvo remećenje katarskog plinskog biznisa značajno bi utjecao na ekonomske prilike u Aziji i Europi, konstatirao je Blackmon.
Katar je važan faktor i zbog svoje geografske pozicije - sredine Perzijskog zaljeva. "Od presudne je važnosti da Hormuški tjesnac ostane otvoren jer je on Perzijski zaljev spaja sa svjetskim oceanima i arapskim zemljama omogućuje da svoje energente plasira na svjetsko tržište. Američka je vojska osiguravanje Hormuškog tjesnaca preuzela na sebe nakon Drugog svjetskog rata. Iran, koji se nalazi s jedne strane Hormuškog tjesnaca, često je znao pokušati omesti njegovu protočnost. Amerika bi na takve poteze odgovarala slanjem svoje vojske na to područje", rekao je Blackmon.
Blackmon je dodao da bi bilo kakvo širenje sukoba između Hamas i Izraela potencijalno mogao utjecati na globalnu ekonomiju i energetsku sigurnost.