Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH odbio je podržati prijedlog zaključaka o usuglašavanju stavova Bosne i Hercegovine sa stavovima Europske unije o agresiji na Ukrajinu.
Vijest koja ne bi izazivala pretjerani interes jer se podrazumijeva da će zastupnici iz srpskog konstitutivnog naroda glasati protiv svega što bi i na koji način moglo dovesti u pitanje ruske interese.
Drugi dio vijesti otvara novi aspekt problema: “Protiv su bili svi delegati iz kvote srpskog naroda, te Marina Pendeš (HDZ) i Dragan Čović (HDZ) iz reda hrvatskog naroda, dok su suzdržani bili Lidija Bradar (HDZ) i Bariša Čolak (HDZ).” Od 15 delegata, za usvajanje prijedloga je glasalo šest, protiv je bilo sedam, dok su dva bila suzdržana. Usvajanje prijedloga podržali su svi delegati iz kluba Bošnjaka i Zlatko Miletić (DF, Demokratski front koji vodi Željko Komšić) iz kluba Hrvata. Time je prijedlog usklađivanja politike s politikom Europske unije odbijen, prenosi klix.ba.
Dok Hrvatska u Bruxellesu pitanje konstitutivnih naroda uspijeva uključiti u temeljne dokumente EU koji definiraju budućnost bloka, kao što je Strateški kompas, kako bi zaštitila interese Hrvata u BiH, lideri lokalnog HDZ-a BiH i dalje čvrsto brane političke stavove Republike Srpske i njezinog formalnog vođe, člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika. Čović se često poziva na hrvatsku politiku u BiH kao jamac europskog puta te zemlje. Što tvorno, djelovanjem u Domu Naroda Parlamentarne Skupštine BiH, poništava uporno radeći protiv europske politike i interesa hrvatskog naroda.
Zaključke je predložio Denis Bećirović iz SDP-a. U njima stoji da je obaveza Vijeća ministara BiH da politike, mjere i stavove usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom BiH. Točka 2: Dom naroda ističe važnost poštivanja europskog sigurnosnog poretka čija su ključna načela sadržana u Povelji UN-a i osnovnim dokumentima OESS-a, uključujući Helsinški završni dokument i Parišku povelju.
Dragan Čović odlučio je glasati protiv svega ovoga. Kao što bi i njegov navodni saveznik Milorad Dodik. Koji je, nakon što su propali posljednji pregovori Hrvata i Bošnjaka o reformi izbornog zakonodavstva, mirno izjavio da se izbori, što se njega tiče, mogu održati i prema postojećem zakonu.
Točka 3: Dom naroda najoštrije osuđuje agresiju na Ukrajinu i njen suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost, te poziva Rusku Federaciju da odmah zaustavi vojni napad i povuče svoje oružane snage s ukrajinskog državnog teritorija.
Valja ovdje podsjetiti da je Čović rusku agresiju osudio tek 1. ožujka kad je bio u Zagrebu kod premijera Andreja Plenkovića. Prije toga je objavio nemušti tweet nostradamusovskog sadržaja.
Hrvatski narodni sabor, navodno krovno tijelo hrvatskog naroda u BiH, koji gubi autoritet samom činjenicom da mu je predsjednik - Dragan Čović, počasni doktor Zagrebačkog sveučilišta, trebao je cijeli dan da osudi rusku agresiju.
U nastavku zaključaka osuđuje se rusko priznanje navodnih “narodnih” republika u Donecku i Luhansku, iskazuje se puna solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom. Završava točkom 6: Neprihvatljivo je oružanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu opravdavati na bilo koji način ili biti neutralan pred stradanjem ukrajinskog naroda i očiglednim napadom međunarodni poredak i temeljna načela međunarodnog prava.
Dragan Čović je davno izgubio politički kredibilitet šurovanjem s Dodikom i Rusijom. Sve u nadi da će među njima pronaći moćne saveznike u svom sukobu s Bošnjacima. Koji, da se razumijemo, ne igraju čisto, ali Daytonski je sporazum, a prije njega i Washingtonski postavljen tako da Bošnjaci i Hrvati budu saveznici i opru se očekivanim srpskim politikama destrukcije BiH. Čović bi morao biti svjestan svojih poteza kojima alijenira međunarodnu zajednicu, prije svega hrvatske saveznike poput Njemačke i Austrije te daje čvrste argumente u ruke zagovarateljima pretvaranja BiH u građansku državu.
U srijedu, 23. ožujka, nakon što je propao novi krug pregovora s Bošnjacima o izbornom zakonu, procesa u kojem Bakir Izetbegović, lider SDA, umješno koristi sve pogrešne korake Čovića kako bi onemogućio promjenu zakona, dakle procesa koji blokira taj radikalni segment bošnjačkog korpusa, Čović šalje pismo na niz adresa u EU i SAD-u. Kako je prenijela Hina, na kraju pisma lider HDZ BiH, piše: “Podsjetio je i na zaključke nedavnog izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH kojim je najavljeno da će Hrvati pokrenuti zahtjev za teritorijalni preustroj BiH ako se nastavi s obespravljivanjem ovoga naroda.”
Teritorijalni preustroj je drugi izraz za sadržaj treći entitet što je potpuno neprihvatljivo za SAD i EU. Ali, u tom famoznom trećem entitetu Dragan Čović bi stalno bio predsjednikom. U BiH to ne može. Izgleda da tu leži izvor problema.