DOSTA JE, NEKA ŠTEDIŠE DAJU NOVAC Bruxelles više ne želi financirati posrnule banke

BRUXELLES - Slučaj Cipar prenerazio je Europsku Uniju: u četiri i pol godine otkako se američka financijska kriza prelila prvo na Irsku a potom i na druge europske zemlje, prvi put lideri 17 članica eurozone puštaju da jedna banka propadne i da pritom veliki ulagači izgube ozbiljan novac.

RUSI PARTIJAJU, A CIPAR IM SE SPREMA UZETI ČETVRTINU BOGATSTVA Porez na štednju označit će kraj 'male Rusije'

Radikalni zaokret u politici lidera najvećeg dijela EU potaknuo je strahove hoće li se isto ponoviti s problematičnim bankama u Italiji i Španjolskoj, kojima je odmah drastično pala vrijednost. U članicama eurozone države jamče za uloge do 100.000 eura, ali su svi iznad toga bez zaštite i tretiraju se ne kao štednja, nego kao ulaganje. Tako je onda u redu da trpe i posljedice rizika, poručila je paketom pomoći Cipru “trojka” koju čine Europska Unija, Europska središnja banka (ECB) i MMF.

Cijena uspjeha

Do slučaja Cipra, EU je više od stotinu milijardi eura potrošio na spašavanja problematičnih banaka. Čak 35 milijardi eura, od ukupno 85, koliko su Irskoj odobrili krajem 2010., otišlo je na spašavanje banaka. Irske banke bi bez državne pomoći bile propale još 2008., kad se brzo nakon sloma najveće američke investicijske banke Lehman Brothers američka financijska kriza prelila u Europu. S tih 35 milijardi bailota samo za banke, nijedan ulagač ni vlasnik obveznica loših irskih banaka nije izgubio ni centa. Nakon dvije i pol godine i četiri bailouta - dvaput je spašavana Grčka, a po jednom Irska, Španjolska i Portugal, kojem je 2011. odobreno 78 milijardi eura, od čega 12 za banke - kad je na red za spašavanje došao mali Cipar, Bruxelles je okrenuo ploču. Sada su ministri financija eurozone posebno naglasili da se nijedan euro od 10 milijardi pomoći Cipru ne smije iskoristiti za sanaciju propalih banaka.

- Nije u redu da europski porezni obveznici plaćaju gubitke bankara - izjavio je u ponedjeljak Jeroen Dijsselbloem, šef Eurogrupe, skupine ministara financija 17 članica eurozone.

CIPARSKE BANKE OSTAJU ZATVORENE DO UTORKA Vlada razmatra alternative koje bi plan EU učinile prihvatljivim

Presedan eurozone

Time je srušena velika dogma ove krize da se banke moraju spašavati bez obzira na to koliko to koštalo, s objašnjenjem da se time izbjegava još veća šteta do koje bi došlo ukoliko propadnu. Cipar je prvi slučaj da je u eurozoni primijenjen primjer Islanda, druge otočne države koja se našla pred bankrotom 2008. kad se njezin prenapuhani bankarski sustav zaigrao. Islanđani su na referendumu odlučili kako će pustiti da im banke propadnu, pa su brojni ulagači iz Britanije, Nizozemske i Belgije, i ovdje privučeni velikim kamatama, ostali bez svoga novca. Cipar je presedan jer se dosad tvrdilo da tako nešto nije moguće u eurozoni.

Model za budućnost

Dijsselbloemova izjava da će Cipar biti model za buduće slučajeve, izazvala je velike potrese. Svjetske burze prvotno su skočile kad je u ponedjeljak rano ujutro objavljena vijest da je dogovor postignut i da je izbjegnut bankrot Cipra. I koji sat kasnije ponovno potonule, kad je Dijsselbloem u intervjuu Reutersu izjavio da će i u drugim slučajevima, kad banke u članicama eurozone posrnu, prvo tražiti rješenje s vlasnicima dionica i obveznica, a “prema potrebi i od vlasnika neosiguranih pologa”.

Želimo li zdrav financijski sektor, oni koji preuzimaju rizike moraju se s njima i nositi, izjavio je Dijsselbloem. Kao što je slučaj sa svim ostalim poduzetnicima.

Smirivanje javnosti

Kad su burze već pale, a internetom su se proširili zabrinuti komentari o budućnosti eurozone, nizozemski je ministar uputio javnosti izjavu s pojašnjenjem da je Cipar bio “specifičan slučaj”, a da je svaki slučaj stvar za sebe. Dijsselbloemova izjava otvoreni je poziv svim ljudima sa štednjom većom od 100.000 da ih povuku iz banaka eurozone bez odgode, što su neki i učinili, piše britanski Guardian.

Jučer su štetu ispravljali čelnici Europske središnje banke, prvo član izvršnog odbora Benoit Coeure, a potom i Ewald Nowotny, član 23-članog Upravnog vijeća ECB-a. “Mislim da je vrlo jasno rečeno kako je Cipar specijalni slučaj, to nije model za druge”, poručio je Nowotny. Cipar je po mnogočemu izuzetak: kao porezni raj i carstvo za pranje novca, Cipar je dosegao 100 posto europske razvijenosti zahvaljujući ogromnom rastu svog bankarskog sektora, osam puta većeg od BDP-a te zemlje. Njemačka tajna služba BND lani je objavila kako je Cipar utočište ruskih oligarha, pa je jasno da članice EU nisu oduševljene time da pokrivaju njihove gubitke.

Prema dogovoru koji je Cipar postigao s EU i MMF-om u noći na ponedjeljak, bit će likvidirana tamošnja druga po veličini banka Laiki, a 4,2 milijarde eura uloga većih od 100.000 eura bit će zamrznuto. Što će se dogoditi s te 4,2 milijarde, nije sasvim izvjesno: ciparski ministar financija Michalis Sarris izjavio je kako će oko 40 posto njihove vrijednosti biti pretvoreno u dionice Bank of Cyprus, najveće banke u državi, a mediji nagađaju da će se 40 posto posto uzeti većim ulagačima u Bank of Cyprus, dok će ovi u Laiki banci ostati bez svega što prelazi europski zajamčenih 100.000 eura. “Točni postotak još nije utvrđen, ali bit će značajan”, rekao je ciparski ministar za BBC.

Otvaranje banaka na Cipru odgođeno za četvrtak, podizanje pologa s bankomata i dalje je ograničeno na 100 eura dnevno.