U prosincu 2021. je poljska ultrakonzervativna, nacionalistička vlada ugostila neka od najvećih imena europske krajnje desnice, uključujući Marine Le Pen iz Francuske i Viktora Orbána iz Mađarske. Na kraju skupa u Varšavi, grupa je objavila deklaraciju protiv ‘društvenog inženjeringa‘ čiji je cilj stvaranje ‘nove europske nacije‘ i obećala - no ne i ispunila obećanje - da će surađivati u Europskom parlamentu, piše Guardian.
Samo nekoliko mjeseci nakon sastanka u Varšavi, vlade Poljske i Mađarske, koje su godinama u Europskoj uniji bile ideološke srodne duše, posvađale su se oko ruske invazije na Ukrajinu. Dok je Varšava jedna od najvjernijih pristalica Kijeva i poziva na strože sankcije, mađarski premijer Orbán kazao je da mu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ‘protivnik‘ i okrivio politiku Europske unije prema Rusiji za inflaciju i skok cijena energenata. Bez obzira na nekoliko poruka mira, poljsko-mađarski odnosi i dalje su napeti.
Razdor je postao najočitiji u travnju kada je Jarosław Kaczyński, najmoćniji poljski političar i predsjednik vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), rekao da je Orbánov stav o Ukrajini ‘vrlo tužan i razočaravajuć‘. U četiri oka, poljski diplomati dali su si oduška.
‘Za mene je ovo zemlja kao iz 1848. - 1849., zemlja koju je masakrirala Rusija‘, rekao je jedan visoki poljski diplomat u svibnju, referirajući se na tadašnji poziv carske Austrije ruskom caru da uguši Mađarsku revoluciju. ‘Iskreno govoreći, ne mogu razumjeti mađarsku logiku‘, rekao je diplomat, dodajući da Višegradska skupina - savez četiriju srednjoeuropskih zemalja, Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke - više ne postoji.
Nedavno se činilo da pokušaj Varšave da oživi suradnju s Mađarskom nije imao rezultata. Poljski premijer, Mateusz Morawiecki, rekao je prošlog mjeseca da bi Poljska željela opet surađivati s Višegradskom skupinom (V4) i ponovno imati bolje veze s Mađarskom. Dužnosnici EU-a u Bruxellesu ovo su shvatili kao znak da je poljska vlada razočarana što do sada nije uspjela otvoriti 35,4 milijarde eura iz fondova EU-a za oporavak od Covida, unatoč tome što je Bruxellesu ponudila neke male ustupke oko vladavine prava.
Wojciech Przybylski, urednik časopisa Visegrád Insight, rekao je da Morawiecki ispituje poljsko javno mnijenje, ali s obzirom da se približavaju izbori 2023., ne može previdjeti proruske sklonosti nekih političara koji došli u Varšavu prošlog prosinca, uključujući Orbána. Neki poljski politički čelnici, rekao je Przybylski, željeli bi se ‘urotiti zajedno s Orbánom‘, ali to ne mogu učiniti jer je mađarski čelnik silno nepopularan. ‘Očito se moraju distancirati od Viktora Orbana, čija je politička komunikacija postala toksična za popularnost političara u Poljskoj‘, rekao je.
Suradnju s Orbánom blokirale su poljske vladajuće stranke zbog ‘dominantnog osjećaja nesigurnosti u poljskom društvu i percepcije Rusije i Ukrajine‘, rekao je.
Nedavna YouGov anketa razotkrila je jaz u percepcijama javnosti o ratu između dva susjeda. Dok 65 posto Poljaka podržava sankcije EU protiv Rusije, isto misli samo 32 posto Mađara. Slično, tri četvrtine građana Poljske krivi Rusiju za rat, u usporedbi sa samo 35 posto Mađara.
‘Ruski rat je za Poljsku pitanje sigurnosti i pitanje samoodređenja, što zapravo nije slučaj za mađarsku vladu‘, rekla je Zsuzsanna Végh, suradnica pri Europskom vijeću za vanjske odnose. ‘Mađarska vlada još uvijek ne smatra Rusiju izravnom sigurnosnom prijetnjom. I po ovom pitanju, dvije vlade se ne slažu.‘
Mađarska je pokušala popraviti odnose sa svojim susjedima. Nakon izbora u svibnju, nova mađarska predsjednica, Katalin Novák, prvi put je otputovala u inozemstvo, i to u Varšavu, kako bi pokušala obnoviti savez.
Suprotno tvrdnjama da je Višegradska skupina mrtva, Slovačka je prošli tjedan ugostila predsjednike četiri zemlje kako bi razgovarali o regionalnoj sigurnosti i energetskoj krizi. Ali na završnoj konferenciji za medije slovačka predsjednica Zuzana Čaputová ukazala je na nedosljedan stav V4 o vojnoj pomoći Ukrajini. Ove nedosljednosti ponovo su isplivale na površinu 17. listopada kada je Mađarska bila suzdržana kod organiziranja misije EU za obuku ukrajinskih trupa.
Poljsko-mađarske nesuglasice samo su najnoviji znak razilaženja među srednjoeuropskim državama, čiji su političari manje politički homogeni nego 2015. ili 2016., kada su se uglavnom svi ujedinili protiv izbjegličkih kvota tijekom migracijske krize.
Unatoč razlikama u stavu oko rata u Ukrajini, Poljska i Mađarska dijele zajednički stav o vladavini prava i ulozi institucija EU-a. Prošlog mjeseca, zastupnici PiS-a u Europskom parlamentu pridružili su se ostalim nacionalističkim strankama i glasali protiv rezolucije Europskog parlamenta koja je Mađarsku označila kao ‘izbornu autokraciju‘. Dvije bi strane mogle ponovno otkriti zajedničke interese, budući da objema prijeti ukidanje sredstava EU-a zbog zabrinutosti oko korupcije i političkog utjecaja na pravosuđa.
‘Ideološka bliskost‘ vladajućih stranaka u Poljskoj i Mađarskoj mogla bi im omogućiti zajedničku agendu ‘dok nastavljaju svoju takozvanu borbu protiv Bruxellesa‘, rekla je Végh i dodala: ‘No sukob oko Rusije doista ograničava suradnju i ne vidim da se to može lako prevladati u ovom trenutku.‘