Analiza renomirane znanstvene novinarke u Washington Postu: Obvezne maske nisu imale značajan učinak na pandemiju

Renomirana znanstvena novinarka Faye Flam u svojoj analizi koju je objavio utjecajni Washington Post osvrnula se na dvije godine pandemije, s posebnim naglaskom na famozno nošenje maski.

Kako piše Flam, države diljem SAD-a odustale su ovog tjedna od nametanja obaveznog nošenja maski, što je zabrinulo jedan dio populacije koja podržava taj narativ, dok je ostatak pozdravio ukidanje te mjere i izrazio spremnost da se 'vrati na staro'.

Flame upozorava i jedne i druge da 'duboko uzdahnu' i shvate da ukidanje nošenja maski nije isto što i ignoriranje covida-19.

- Maske su bile najvidljiviji dio američkog odgovora na pandemiju, ali i jedan od najmanje konzekventnih. Činjenica da je pola milijuna ljudi umrlo diljem svijeta samo od omikrona znači da je došlo vrijeme za promjenu taktike i fokusiranje na razloge koji bi pokušali objasniti što je pošlo po zlu i dovelo do velikog broja hospitaliziranih i umrlih.

Neuvjerljive studije

Obavezno nošenje maski utemeljeno je na efektivnosti 'univerzalnog maskiranja' gdje svi nose maske kako bi bilo čim manje zaraženih. Jedna od predvodnica tog trenda i velika zagovarateljica nošenja maski, Monica Ghandi sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu, neopravdano je proglašena anti-maskericom samo zato jer je dovela u pitanje vlastitu strategiju i ukazala na puno veću važnost provedbe kampanje cijepljenja, piše Flam.

- Ali to se ne može izbjeći, nastavlja u svojoj analizi.

Dobrobiti obaveznog nošenja maski teško je kvantificirati. Jedna kontrolirana studija u Bangladešu pokazala je malu, ali statistički značajnu korist - među ljudima koji su stalno koristili maske, 7,6% je dobilo simptomatske infekcije u usporedbi s 8,6% u kontrolnoj skupini. Druge studije su bile neuvjerljive.

Intuicija nalaže da bi barijera na nečijem licu trebala spriječiti ispuštanje klica u zrak. Ali ako je to istina, zašto nema više dokaza za dobrobiti nošenja maski u dvije godine pandemije? Stručnjaci povezani s Centrom za istraživanje i politiku zaraznih bolesti (CIDRAP) na Sveučilištu Minnesota iznijeli su složeniju analizu: s obzirom na trenutačno razumijevanje da se virus prenosi u finim česticama aerosola, vjerojatno bi zarazna doza mogla lako proći i oko široke tkanine ili kirurških maski.

Mnogi stručnjaci kažu da su samo N95 maske uistinu učinkovite u zaustavljanju ovog virusa - a neki, poput šefa CIDRAP-a Michaela Osterholma, izlaze u javnost pozivajući ljude da manje vjeruju platnenim maskama i usvoje one maske kao što su N95. Međutim, on ne zagovara univerzalnu upotrebu N95 maski u školama, gdje ih djeca vjerojatno neće moći dosljedno ili ispravno nositi.

Buduće politike

Većina ljudi koji su nosili maske samo zato jer su obavezne, nosili su manje učinkovite maske. Oni koji su dovoljno zabrinuti da nabave N95 neće ih prestati nositi samo zato što je ukinuta obveza. Buduće politike trebale bi se usredotočiti na pomaganje ljudima da razumiju svoje rizike i osiguravanje da svi koji žele N95 maske iste mogu i nabaviti.

Najvidljivija promjena s ukidanjem obveze bit će u trgovinama, a to nisu najopasnija mjesta. Mnogo su rizičniji prepuni barovi ili privatna okupljanja na kojima su ljudi već skidali maske da bi jeli i vikali da ih čuju. Nekoliko studija pokazalo je da što netko glasnije govori, to više čestica izbaci. Druge studije pokazuju da je produljena izloženost drugima u zatvorenom prostoru mnogo rizičnija od prolazne izloženosti.

Svi ti čimbenici mogu objasniti zašto države gdje su maske obavezne nisu prošle znatno bolje od 35 američkih saveznih država koje ih nisu nametnule tijekom omikronskog vala. Rhode Island, gdje ja živim, ima obavezu nošenja maski od sredine prosinca; unatoč tome, vidjeli smo da je naš siječanjski porast bio daleko veći od bilo koje druge države u SAD-u. Malo je dokaza da je obavezno nošenje maski primarni razlog zašto pandemijski valovi na kraju padaju - iako se velik dio bijesa zbog ukidanja obveze njihova nošenja temelji na toj nedokazanoj pretpostavci. Mnogi stručnjaci priznaju da su porast i pad valova pomalo misterij, kao što mi je epidemiolog Sam Scarpino objasnio u mom podcastu, nastavlja u analizi novinarka Flam.

- Ono što je jasno jest da države s visokom stopom cijepljenja imaju manje hospitalizacija i smrtnih slučajeva, te da su boosteri neophodni za sve starije od 65 godina ili s visokim rizikom od teške bolesti.

Megan Ranney, liječnica hitne medicine i dekanica na Sveučilištu Brown University School of Public Health, kaže da većina njezinih hospitaliziranih pacijenata nije bila cijepljena ili da žive u domovima gdje je pod jednim krovom više generacija i da su koronu dobili od mlađih članova obitelji koji su preskočili cijepljenje. Ona ne vidi nikakav problem s idejom ukidanja obveznog nošenja maski kada se pritisak na bolnice smanji.

- Apsolutno je prikladno ublažiti obvezno nošenje maski jer broj slučajeva pada ispod praga, osobito u područjima s visokom procijepljenošću, a posebno kada bolnice nisu u kriznom stanju, kaže ona. Ipak, voljela bi vidjeti da neke države pričekaju još malo i kaže da bi ukidanje obveznog nošenja maski u školama trebalo ovisiti o smanjenju broja slučajeva i o stopi cijepljenja među učenicima iznad 85% (stope cijepljenja trenutačno su 23% za djecu od pet do 11 godina i 57% za djecu od 12 do 17 godina u SAD-u).

Primjer iz Danske

U drugim zemljama, obvezno nošenje maski nametnuto je i ukinuto s malo ili nimalo ogorčenja. Prošli tjedan razgovarala sam s Michaelom Bangom Petersenom, politologom i psihologom koji je vodio istraživački projekt o ponašanju u pandemiji na Sveučilištu Aarhus u Danskoj. Zanimljivo je da su sva ograničenja ovog mjeseca ondje ukinuta uz vrlo malo kontroverzi.

Za ovaj potez, smatra Petersen, zaslužni su dobra komunikacija i povjerenje. - Možemo vidjeti da većina stanovništva smatra da zapravo dobiva jasne informacije od vlasti, rekao je.

A danske vlasti imaju realan cilj - ne minimizirati sve slučajeve ili eliminirati virus, već spriječiti raspad zdravstvenog sustava. - Mislim da, ako pogledamo što danska javnost misli o koronavirusu, ne razmišlja o njemu kao o pojedinačnoj prijetnji. Oni o tome misle kao o društvenoj prijetnji, rekao je.

- Amerikanci nisu sebični, piše Flam. - Razmišljamo i o zaštiti društva, ali smo duboko podijeljeni oko toga koje bi naše obveze trebale biti. Jedan od načina na koji bismo mogli ublažiti naše napetosti jest propitkivanje uloge obveznog nošenja maski, zaključuje u svojoj analizi za Washington Post Faye Flam.