NEZGODAN TAJMING

Amerikanci otkrili kad očekuju napad Izraela na Iran: Panika u Bijeloj kući, to bi moglo izazvati lančanu reakciju

Unatoč pritisku s ljevice, ni Biden ni Harris nisu javno zaprijetili obustavom pomoći Izraelu

Izraelska Željezna kupola presreće iranske projektile 1. listopada

 Habboub Ramez/abaca/abaca Press/profimedia/Habboub Ramez/abaca/abaca Press/profimedia

Američki dužnosnici očekuju da će izraelski napad na Iran uslijediti prije 5. studenog, dana kad se održavaju američki predsjednički izbori, javlja američka medijska kuća CNN, pozivajući se na izvore bliske "diskusijama". Događaji na Bliskom istoku stoga bi mogli imati značajan utjecaj na izuzetno važne izbore u Sjedinjenim Državama.

"Vremenski okvir i parametri Izraelskog odgovora na iranski napad koji je izveden početkom ovog mjeseca predmet su intenzivne rasprave unutar izraelske vlade i nisu izravno povezani s datumom američkih izbora", navode izvori CNN-a. Međutim, premijer Benjamin Netanyahu "čini se osjetljiv na potencijalne političke posljedice koje bi Izraelove akcije imale u SAD-u", rekli su CNN-u.

Sukob na Bliskom istoku važna je tema ovih američkih izbora. Predsjednik Joe Biden i, posredno, potpredsjednica Kamala Harris, pod stalnim su pritiskom progresivnog dijela stranke zbog načina na koji upravljaju situacijom. Republikanci, uključujući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, optužuju Bidenovu i Harrisinu administraciju za loš odgovor na krizu, zbog kojeg je "svijet gurnut u kaos".

image

Joe Biden i Kamala Harris u Marylandu

Brendan Smialowski/Afp

Američka administracija pojačala je zbog približavanja izbora pritisak na Izrael te je od tamošnje vlade, čiji je glavni saveznik, zatražila da poboljša humanitarne uvjete unutar Gaze. Ovog tjedna u medije je procurilo pismo u kojem državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin Izrael upozoravaju da bi "neispunjavanje obaveza o pružanju humanitarne pomoći Gazi moglo doći do obustave američke vojne pomoći Izraelu".

Pismo su potpisali Lloyd i Blinken, a ne Biden ili Harris, što je znakovito. Naime, unatoč pritisku s ljevice, ni Biden ni Harris nisu javno zaprijetili obustavom pomoći Izraelu. Čak je i rok za slanje pomoći, koji se navodi u pismu Lloyda i Blinkena, 30 dana i pada nakon 5. studenog. Upozorenje je stiglo u isto vrijeme kada je napredni američki sustav protuzračne obrane stigao u Izrael kako bi pomogao u obrani zemlje od iranskih napada. Sve su to pokazatelji da se demokratska stranka našla u situaciji "između čekića i nakovnja", te da se trudi pronaći ravnotežu između suprotnih interesa dijelova svog tradicionalnog biračkog tijela.

Upravo razvoj sukoba na Bliskom istoku u preostala tri tjedna prije dana izbora predstavlja jednu od najvećih neizvjesnosti za obje predsjedničke kampanje. Iako nije prioritetno pitanje za mnoge birače, kriza je zakomplicirala Harrisine napore da osvoji Michigan, državu s velikom koncentracijom arapsko-američkih birača, podsjeća u svojoj analizi CNN. Ovaj tjedan u toj će državi provesti tri dana.

image

Donald Trump i Andrei Kozlov, izraelski taoc pušten iz Hamasova zarobljeništva

Mandel Ngan/Afp

Mnogi analitičari uvjereni su da bi izraelski udar mogao preokrenuti utrku za Bidena i Harris. Izbijanje šireg regionalnog sukoba bilo bi nepoželjan razvoj događaja po pitanju koje im je već zadalo velike političke glavobolje, navodi CNN.

Netanyahu je s druge strane svjestan kako bi potencijalni protunapad mogao preoblikovati predsjedničku utrku, procjenjuje dio američkih dužnosnika, a to posljednjih mjeseci dodatno komplicira diplomaciju između dviju zemalja.

Nakon iranskog raketnog napada početkom ovog mjeseca, Biden nije pokušao odvratiti Netanyahua od snažne reakcije. Međutim, svjestan mogućnosti da bi širi rat ili rast cijena nafte mogli utjecati na predsjedničku utrku, on i njegov tim zagovarali su umjeren odgovor za razliku od Donalda Trumpa.

Suzdržanost dužnosnika Bidenove administracije oko vremena i ciljeva izraelskog protunapada bila je upadljiva.

Netanyahu je prošlog tjedna obavijestio Bidena da Izrael ne namjerava napasti iranska nuklearna ili naftna postrojenja. Za Bidena, koji je javno pozvao Izrael da izbjegne te ciljeve, to je bilo olakšanje.

"Slušamo mišljenje Sjedinjenih Država, ali konačne odluke donijet ćemo na temelju naših nacionalnih interesa", poručio je Netanyahu, što ukazuje na to da bi, unatoč tvrdnjama koje je iznio Bidenu, opseg izraelske reakcije mogao biti drugačiji od onoga što je Bijela kuća gurala.

Nije poznato hoće li izraelski napadi na Iran biti ograničeni na fizičko ciljanje vojnih objekata ili će uključivati i komponentu cyber ratovanja. Američki dužnosnici pomno prate ne samo protunapad svog saveznika nego i iranski odgovor koji će on izazvati. Bidenova administracija nastoji izbjeći izbijanje još jednog punog rata na Bliskom istoku. Biden i Netanyahu razgovarali su telefonski prošlog tjedna, no američka administracija nije puštala detalje razgovora. Ranije su u medije curile informacije o napetim razmjenama mišljenja, a američki dužnosnici potvrdili su da su Bidenovi zahtjevi bili u skladu s traženjima iz pisma koje su potpisali ministri obrane i diplomacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2024 07:52