Postoje ogromne pukotine u zapadnom savezu. Brojni nisu sretni što Amerika donira kazetne bombe, a Njemačka nerado vidi Ukrajinu u NATO-u. Takvi raskoli naglašavaju dugoročni problem podijeljene Europe koja se oslanja na podršku Washingtona i koja je opasno ovisna o američkoj politici, piše britanski Telegraph.
U tom smislu, američka je administracija poprilično zabrinuta oko scenarija koji bi Putina mogao stjerati u kut. Toliko da bi ovaj mogao posegnuti za nuklearnim oružjem. Otuda i najnoviji sukob oko toga tko bi trebao zamijeniti odlazećeg Jensa Stoltenberga na mjestu glavnog tajnika NATO-a. Britanija želi Bena Wallacea na toj poziciji, koji je jastreb, oko toga nema ni najmanje dileme. Upravo bi njegova politika na čelu te institucije, smatraju u Washingtona, mogla dovesti do najcrnjeg scenarija. Stoga je Biden odlučio gurati Ursulu von der Leyen kao Stoltenbergovu nasljednicu. Jasno, pod pretpostavkom da će manje ideološki obojeni kandidat signalizirati Putinu da Zapad i NATO nisu ni najmanje zainteresirani za direktni sukob.
Kritičari tvrde da je takvo Bidenovo razmišljanje naivno. Da je Biden, smatraju, odobrio Wallacea to bi Putinu sugeriralo da je čitav Zapad spreman na borbu na duge staze - pa bi mu bilo pametnije povući se što prije moguće nego da ga konačno smjeni neki nevaljali kuhar. Misli se, naravno, na Prigožina.
Sve se ovo događa u trenutku kada kontinent i nije toliko ujedinjen kao što je na početku izgledalo, smatraju u Telegraphu.
Nadalje, rashodi za obranu u državama srednje i zapadne Europe porasli su: skočili su 30 posto u odnosu na prošlo desetljeće i sada su veći nego prošle godine Hladnog rata. Finska se pridružila NATO-u, a Švedska je podnijela zahtjev za članstvo. EU je poslala oružje i kontinent je predan energetskoj sigurnosti. Ukrajina je radikalno i brzo promijenila naš kutak planeta. Ipak, Njemačka je sama sebi nanijela štetu reputaciji odugovlačeći s opskrbom tenkovima, a Francuska izgleda glupo što je tražila diplomatsko rješenje dugo nakon što je postalo vjerodostojno. Moralna težina pomaknula se prema istoku, gdje je daleko vjerojatnije da će zemlje, poput domaćina summita Litve, postići svoj cilj NATO-a da troše 2 posto BDP-a na obranu.
Ukratko, kontinent nije ujedinjen niti troši dovoljno da bi mogao zamisliti da može sadržavati Rusiju sam – a bio bi sam jer je svijet u razvoju neutralan, smatraju Britanci. U međuvremenu, Ukrajinci se hrabro bore, ali njihova ofenziva još nije spektakularno probijena, a postoje znakovi da Rusi bolje igraju obranu nego napad.