Život i civilizacijsko djelo oca javnog zdravlja Andrije Štampara u Europskom parlamentu

Poruke oca suvremenog javnog zdravstva aktualnije su nego ikada do sada, u vremenima pandemije i krize, a zadatak novih generacija znanstvenika i stručnjaka jest osvijestiti i proširiti njegov znanstveni doprinos javnom zdravstvu, politički i upravljački jednom od osjetljivijih područja suvremenih država Zapada.

U organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera i Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, povodom 95. godišnjice Škole, održana je konferencija o javnom zdravlju i načelima Andrije Štampara, oca suvremenog javnog zdravlja, okupivši istaknute hrvatske, europske i svjetske znanstvenike i dužnosnike.

Uz zastupnika Resslera, na konferenciji je sudjelovala i ravnateljica Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’ Mirjana Kujundžić Tiljak, potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica, akademik Zvonko Kusić, stalna predstavnica Republike Hrvatske pri Europskoj uniji Irena Andrassy, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, zastupnica Romana Jerković, prorektor za studente Medicinskog fakulteta u Zagrebu Boris Brkljačić, pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva Škole Stjepan Orešković, pročelnica Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Ana Borovečki te predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije i akademske zajednice.

Zastupnik Ressler, kao suorganizator konferencije, ističe kako je Andrija Štampar kao osoba itekako prepoznata za svoga vremena i na Zapadu, dokaz hrvatske pripadnosti europskoj civilizaciji neovisno o državnim uređenjima kroz koje je Hrvatska prolazila u turbulentnom 20. st. “Andrija Štampar bio je vizionar i znanstvenik ispred svoga vremena. Kriza koja donosi neizvjesnost, kao i velike globalne promjene izazvane posljedicama pandemije koronavirusa, ponovno su označile važnost i ulogu javnog zdravstva u Hrvatskoj i Europi. Upravo zato, u povodu 95. obljetnice osnutka Škole narodnog zdravlja, odali smo posebno priznanje ulozi ideologa moderne zdravstvene politike”, rekao je Ressler.

Konferencija o javnom zdravlju i načelima Andrije Štampara

Ravnateljica Kujundžić Tiljak ističe kako je Štampar uvijek čvrsto branio ljudsku i civilizacijsku vrijednost prava na zdravlje, time bivajući daleko ispred svoga vremena. „Pandemija, kriza i patnja koje je naša generacija nedavno iskusila iznova nas vraćaju na pouke i poruke velikog Štampara: prevencija je ključ zdravlja kako pojedinca, tako i društva i nacije, a zdravlje je više od odsustva problema i boli, ono je nužno spoj tjelesnog, duhovnog i društvenog blagostanja.

Izazovi javnom zdravstvu katkad prelaze državne granice, oni su nerijetko globalni, poput pandemije, a pri formiranju odgovora na njih, smatra Štampar, redovito moramo voditi računa o posebitostima dane države i dane zajednice. I u tom smislu Štampar je bio daleko ispred svog vremena, shvaćajući što je to istinski zdrav pojedinac i istinski zdravo društvo“, istaknula je ravnateljica Kujundžić Tiljak.

Akademik Kusić naglasio je kako je Štampar u svakom razdoblju svojeg života ostavljao itekakav trag u društvu i zajednici, primjerice zahvaljujući samom Štamparu i njegovoj strategiji tadašnja država, u jednom razdoblju između dva svjetska rata, smatrana je uzorom u pogledu politika javnog zdravstva. Zahvaljujući Štamparu, tada je uspostavljen veliki broj institucija i tijela javnog zdravstva.

„Štampar je bio pod političkim pritiskom tadašnjeg kraljevskog režima, institucija koju je osnovao bila je nerijetko zanemarivana. Prisiljen umiroviti se, odmah je prepoznat od strane uglednih ljudi sa Zapada te je putovao i radio diljem svijeta kao međunarodni stručnjak. Istinski građanin svijeta, a uvijek i svugdje samosvjesni Hrvat“, rekao je Kusić.

Pročelnik Orešković rekao je kako se često pitao što bi Štampar rekao na naše vrijeme i kako bi postupao u tom vremenu. „Štampar je bio direktan čovjek, spreman na borbu radi struke i svojih uvjerenja. Zbog toga je često trpio posljedice. Ne smijemo zaboraviti, ne smijemo kleknuti pred kulturološkim Alzheimerom, a to je stalna opasnost. To je možda i najvažnija Štamparova karakterna poruka za nas i naše vrijeme“, zaključio je Orešković.