Izmjene Kaznenog zakona, koje predviđaju uvođenje femicida kao samostalnog kaznenog djela pod nazivom Teško ubojstvo ženske osobe, trebalo bi se najkasnije do kraja siječnja naći pred Vladom. Sudeći prema odgovorima Ministarstva pravosuđa na primjedbe na zakon pristigle u javnoj raspravi iz redova nevladinih udruga, sudaca te pravobraniteljstava, prvotna definicija djela bit će proširena te se djelo neće odnositi na svako ubojstvo bliske ženske osobe, kao što je bilo planirano, nego na rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe.
Pritom će "rodno utemeljeno nasilje" biti definirano u članku 87., koji donosi značenja pojedinih izraza u Kaznenom zakonu (poput definicija zločina iz mržnje, imovinske koristi ili službene tajne), a koja će u potpunosti biti preuzeta iz Istanbulske konvencije. U članku 3. Konvencija propisuje da "rodno utemeljeno nasilje nad ženama označava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene".
No, osim uvođenja femicida, u Kaznenom će se zakonu, proizlazi iz odgovora Ministarstva pravosuđa, mijenjati i tekst članka koji definira svako teško ubojstvo, bez obzira na spol žrtve. Sada je u stavku 3. opisa tog djela propisano da će onaj tko "ubije blisku osobu koju je ranije zlostavljao" biti kažnjen kaznom od najmanje deset godina zatvora ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Protivnici uvođenja femicida, među kojima je i dobar dio sudaca, upozoravali su tijekom javne rasprave da s ovakvom postojećom definicijom u Kaznenom zakonu Hrvatskoj nije potreban femicid kao posebno djelo te da bi takvo djelo bilo diskriminatorno prema svim žrtvama muškog spola.
Ustavne tužbe
Zakonodavac je, pak, odgovorio da sudska praksa pokazuje da su suci izrazito rijetko posezali za ovom kvalifikacijom djela u slučajevima ubojstva žena, a i kad su to činili, izricali su najblaže kazne.
Sada će se ta stavka podijeliti na dvije odvojene stavke te će se teško ubojstvo kao kvalificirani oblik moći počiniti na štetu bliske osobe te na štetu bilo koje osobe (ne nužno bliske) koju je počinitelj prije zlostavljao.
- Predlaže se redefiniranje kaznenog djela teškog ubojstva iz članka 111. točke 3. tako da je za kazneno djelo teškog ubojstva dostatno da je kazneno djelo ubojstva počinjeno prema bliskoj osobi čije je značenje izraza propisano u članku 87. stavku 9. ili da je kazneno djelo ubojstva počinjeno prema bilo kojoj drugoj osobi koju je počinitelj već prije zlostavljao - odgovaraju u Ministarstvu pravosuđa.
Bliske osobe definirane su kao "članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu".
Na taj način svako ubojstvo bliske osobe - primjerice muža, brata ili oca - postaje kvalificirano ubojstvo koje se kažnjava minimalnom kaznom od deset godina zatvora (za obično ubojstvo minimalna propisana kazna je pet godina) te je u kazni izjednačeno s teškim ubojstvom žene.
Time Ministarstvo nastoji izbjeći optužbe za diskriminaciju i eventualne ustavne tužbe pojedinaca i udruga koje su najavili već u javnoj raspravi.
Loša penalna politika
- Kad je riječ o definiciji femicida, čini mi se da je ovakva definicija najbolje što se u postojećim okolnostima moglo postići. Kada smo krenuli s radnom skupinom za izmjenu zakonodavstva vezanog uz sprečavanje nasilja nad ženama, femicid nije bio ni na stolu za pregovore, zakonodavac o toj mogućnosti nije htio ni razgovarati. Sad dobivamo posebno kazneno djelo i, prvi put, termin rodno uvjetovanog nasilja u zakonskom tekstu - kaže odvjetnica Una Zečević Šeparović iz inicijative #spasime.
No, ističe, ova će zakonska izmjena ostati samo simbolička ako Ministarstvo pravosuđa odmah ne počne provoditi obvezne edukacije za suce i državne odvjetnike o rodno utemeljenom nasilju.
- Penalna politika vezana uz nasilje nad ženama u Hrvatskoj je neobjašnjivo blaga, kazne su nerijetko tako niske da nemaju odvraćajuć učinak. Većina zaposlenih u pravosuđu uopće nije upoznata s terminom rodno utemeljenog nasilja niti jasno razumije na što se ono odnosi. Stoga su edukacije sada najvažnija stvar - kaže Zečević Šeparović.
Niz nevladinih udruga tražio je da se ovim izmjenama uvede i kažnjavanje korisnika usluga prostitutki. Prijedlog nije prihvaćen, a Ministarstvo je u odbijenici navelo kako su "u tijeku izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojim se kroz prekršajnu odgovornost sankcionira odavanje prostituciji, stoga je potrebno pričekati nova zakonodavna rješenja koja bi se posljedično mogla odraziti i na biće samog kaznenog djela prostitucije".