Kad znate kakve su cijene i plaće kod nas, onda nikoga ne bi trebalo čuditi što je Hrvatska treća najlošija zemlja po broju stanovnika koji mogu otići na godišnji odmor tjedan dana.
Po Eurostatu, to ove godine ne može sebi priuštiti 42,1 posto ljudi, a lani ih je bilo 49,4 posto. U cijeloj Europskoj uniji, od Hrvatske su lošije Grčka i Rumunjska, u kojima 53, odnosno 60 posto stanovnika ne može sebi platiti tjedan godišnjeg odmora. Bugarska ima 41,1 posto stanovnika koji sebi ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg izvan mjesta svog življenja i bez oslanjanja na ljetovanje kod rodbine ili prijatelja, piše Slobodna Dalmacija.
Obitelj koja se iz Zagreba uputi na ljetovanje na otok Vis, u grad Vis, samo za benzin treba 842 kune, koliko košta 70 litara goriva koje će potrošiti na polasku i povratku po autocesti, a u oba smjera ima 820 kilometara. Nešto goriva potrošit će i na Visu, po cijeni od 12,03 kune za litru. Uzeli smo u obzir da obitelj na more putuje automobilom i ide autocestom od Zagreba do Splita. Na cestarinu će otići daljnjih 362 kune u oba smjera od Lučkog do Dugopolja, a onda treba izbrojiti novac za trajekt. Karta za trajekt od Splita do Visa svako dijete u dobi od tri do 12 godina košta 31 kunu, a svi stariji od 12 godina voze se za 62 kune. To znači da roditelji i dvoje djece od sedam i 10 godina u jednom smjeru plaćaju 186 kuna karte plus 356 kuna koliko košta trajekt za automobil čija dužina ne prelazi pet metara. U jednom smjeru ukupan trošak trajekta za obitelj i automobil iznosi 542 kune, a s povratkom se penje na 1084 kune. Tako ovu familiju samo prijevoz, gorivo, cestarina i trajekt koštaju 2288 kuna.
Što se smještaja na Visu tiče, ima ga po svakakvim cijenama, ali ako ćete boraviti baš u gradu Visu, onda računajte da možete proći u najskupljem dijelu sezone s iznosom od 4059 kuna do 12.200 kuna za šest noćenja, ali i mnogo skuplje, i da ponekad za taj novac možete dobiti jedan bračni krevet i jedan kauč za djecu od 7 i 10 godina koji bi bio dovoljan za jedno dijete, i to mlađe.
Slobodna Dalmacija uspjela je pronaći apartman s četiri kreveta blizu Visa i plaže za 6088 kuna kao last minute ponudu u drugom dijelu kolovoza. Potrošili su 8376 kuna bez da su išta pojeli i popili. Ni kavu, ni sok. Koliko ćete na to potrošiti, to ostavljaju svakome na vlastitu procjenu. Oni su računali 100 kuna po članu obitelji, 400 kuna po danu, ukupno 2800 kuna.
Hoćete li kuhati ili jesti u restoranima i pizzerijama, ili ćete kombinirati te dvije opcije, koliko ćete kava popiti, a koliko ćete kupiti djeci sokova i sladoleda, hoćete li od kuće donijeti nešto namirnica i jela, ostavljaju da sami odlučite. U svakom slučaju, vrlo lako možete potrošiti više od 2800 kuna, a nešto teže možete potrošiti i nešto manje novca. Ukupan trošak za obitelj koja iz Zagreba tjedan dana ljetuje na Visu je 11.176 kuna, što je gotovo 1500 eura, a prosječna plaća je 7547 kuna. To je ona prosječna plaća koju većina zaposlenih niti ne vidi jer oko 680 tisuća ljudi zaradi manje od medijalne plaće od 6290 kuna.
Statistika kaže da je lani 70,8 posto ljudi, ili 2,75 milijuna stanovnika Hrvatske, živjelo u kućanstvima koja su s manjim ili većim poteškoćama sastavljala kraj s krajem, a 1,8 milijuna ljudi, ili njih 46,5 posto, živi u kućanstvima koja nemaju 2750 kuna za plaćanje neočekivanog izdatka za popravak izvanrednoga kvara u stanu, kupnju perilice rublja ili štednjaka, nego se moraju zadužiti kod banke, prijatelja...
Kad je tome tako i kad samo za prijevoz i smještaj treba više od 8000 kuna, ne čudi da je mnogima godišnji odmor luksuz koji sebi ne mogu priuštiti ako nemaju svoju nekretninu, prijatelja i rodbinu kod kojih bi mogli boraviti, piše Slobodna Dalmacija.
Građani Hrvatske nisu osamljeni u tome, mnoge je iznenadio podatak o tome da gotovo svaki peti Nijemac ili, prema podacima Eurostata, njih 19,6 posto, nema novca da sebi plati tjedan dana godišnjeg odmora. Mnogi pretpostavljaju da u Njemačkoj teče med i mlijeko i da svi žive kao u bajci. Bajke i stvaran život nemaju mnogo veze. Posvjedočiti to može 37,5 posto Talijana koji nemaju novca za tjedan dana godišnjeg odmora, a u toj je situaciji 32,7 posto Španjolaca, 34,8 posto Slovaka, 25,4 posto Iraca, 18 posto Čeha...