UTOČIŠTA ZA KUNE

Uskoro se uvodi obveza iskazivanja cijena u kunama i eurima: Evo za koga to neće vrijediti

Dio mjesta na kojima svakodnevno kupujemo ipak će biti izuzet od iskazivanja cijena u kunama i eurima.

Tržnica i plaćanje u kunama, ilustracija

 Ranko Suvar/Cropix/Cropix

Iako su zbog turističke sezone pojedini ugostitelji i trgovci već počeli dvojno iskazivati cijene, kada 5. rujna to postane i obveza za sve, dio mjesta na kojima svakodnevno kupujemo ipak će biti izuzet od iskazivanja cijena u kunama i eurima. Od dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima pošteđeni su prodavači na štandovima i klupama na tržnicama, kiosci, OPG-i i taksisti.

Dvojne cijene od prvog ponedjeljka u rujnu ne moraju biti iskazane ni na totemima i agregatima benzinskih postaja, različitim prodajnim automatima, samoposlužnim uređajima za prodaju, igrama na sreću, zrakoplovnim kartama, kartama za javni prijevoz, kuponima za popuste, iznosu povratne naknade na ambalaži, knjigama, poštanskim markama, biljezima, poklon-karticama, SIM karticama i otisnutim ulaznicama za kazalište ili koncerte.

Uočljiv prikaz

No, i svi oni koji nemaju obvezu isticanja dvostrukih cijena dužni su potrošačima prilikom prodaje roba i usluga ukupni iznos na računu iskazati u kunama i eurima.

To znači da, primjerice, tijekom vožnje taksijem od 5. rujna potrošač neće moći na taksimetru pratiti stanje svoje vožnje u kunama ili eurima, ali račun mora dobiti iskazan u obje valute. Na kartama za javni prijevoz ili ulaznicama za kazalište i koncert građani također neće moći vidjeti cijenu u kunama i eurima, osim ako karte i ulaznice nisu ujedno i račun. Cijene za karte i ulaznice morat će biti dvojno iskazane na cjeniku, etiketi ili na neki drugi potrošačima uočljiv način. U Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom uz navedene iznimke pojašnjava se da su od dvojnog iskazivanja cijena pošteđeni i poslovni subjekti u slučajevima kada bi im to uzrokovalo nerazmjerne troškove, kao što su totemi na benzinskim postajama, fiksni paneli i stupovi s iskazanom cijenom, agregati, električne punionice, TV sučelja, taksimetar, zasloni blagajni i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga. Na prodajnim mjestima koja su navedena kao iznimke do 31. prosinca 2022. cijene moraju biti iskazane u kunama, a od 1. siječnja 2023. u eurima. Obveza dvojnog iskazivanja cijena ključna je mjera za sprečavanje neopravdanog povećanja i neispravnih preračunavanja cijena pa će se potrošači na prodajnim mjestima koja nemaju tu obvezu sami morati pobrinuti o preračunavanju koje će očito od rujna svima postati svakodnevna navika. Cijene benzina prate se svakodnevno, ali kada 5. rujna počne obveza dvojnog iskazivanja cijena, na golemim totemima na benzinskim postajama i dalje mogu ostati samo cijene u kunama.

image

Konferencija eurozona

Na fiksnim stupovima, agregatima i električnim punionicama također mogu ostati cijene samo u kunama, ali u prodajnom prostoru unutar benzinskih postaja cijene proizvoda moraju biti dvojno iskazane. U Ini najavljuju da će na svim maloprodajnim mjestima od 5. rujna 2022. iskazivati cijene proizvoda dvojno, odnosno u kunama i eurima. "Dvojni prikaz ukupnog iznosa za plaćanje bit će i na svakom računu koji dobije kupac, a jasno će se komunicirati i fiksni tečaj konverzije, kako na računu tako i na obavijestima istaknutim na uočljivom mjestu unutar maloprodajnog prostora. Svi marketinški materijali prilagodit će se dvojnom iskazivanju cijena. S obzirom na to da agregati nemaju tehničke mogućnosti dvojnog prikazivanja cijena, na njima će biti istaknuta dopunska obavijest s dvojnim jediničnim cijenama za svaku vrstu goriva, a od 1. siječnja 2023. na agregatima će se iskazivati cijena u eurima. Dopunska obavijest na agregatima bit će istaknuta tijekom cijelog prijelaznog razdoblja, odnosno do kraja 2023.", najavljuju iz Ine.

Obveza i na akcijama

Tržnice su također izuzete od dvojnog iskazivanja pa će kupci koji su dosad na štandovima uglavnom morali sami ispitivati za cijene to i dalje činiti, s tim da će ili sami preračunavati ili trgovce usmeno testirati jesu li spremni za precizno preračunavanje svojih cijena. Iz riječkih tržnica ističu kako je, budući da nema obveze dvojnog iskazivanja cijena trgovaca na štandovima i klupama, na zakupcima da sami odluče hoće li isticati dvojne cijene.

"TD Rijeka plus će svakako kao upravitelj riječkih tržnica zakupcima predložiti da se istaknu dvojne cijene. Jedinu obvezu za isticanje dvojnih cijena imaju maloprodaja i obrti koji će morati imati istaknute dvojne cijene, dakle svi zakupci koji imaju registrirane obrte, d.o.o. ili j.d.o.o. Također, trgovci su tijekom posebnih oblika prodaje (akcije, sniženja, popusti i sl.) dužni istaknuti cijene u kunama i eurima, kao i cijenu koja se primjenjivala za isti proizvod tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje", pojašnjavaju iz Rijeke plus koja upravlja riječkim tržnicama. U Zagrebačkom holdingu ističu da su imenovali tim za pripremu informacijskog sustava za uvođenje eura. Tako će i podružnica Zagrebačkog holdinga Tržnice Zagreb uskladiti svoj cjenik i sve druge dokumente koji se odnose na izravni odnos prema potrošačima.

Štandovi i klupe

"Kako je u Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene kune eurom jasno istaknuto da poslovni subjekti koji prodaju robu i pružaju usluge na štandovima i klupama na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, kao i na prigodnim prodajama (sajmovima) nisu dužni dvojno iskazivati cijene, tako će i u slučaju kod naših poslovnih korisnika ovisiti o njima samima žele li dvojno iskazivati cijene ili ne. Svi ostali poslovni suradnici koji koriste prostore Tržnice Zagreb i u njima nude svoju robu ili usluge bit će dužni dvojno iskazivati cijene, no sam proces i kontrola nisu u nadležnosti Tržnica, nego svakog poslovnog subjekta zasebno", najavljuju u Zagrebačkom holdingu.

Konferencija Jutarnjeg lista: 19. 07. 2022.: Što će nam donijeti ulazak u eurozonu?

O mogućim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama uvođenja eura na hrvatski financijski sustav, bankarstvo i tržište kapitala raspravljat će vodeći hrvatski stručnjaci u utorak 19. srpnja 2022. godine u hotelu Esplanada

Jutarnji list organizira konferenciju „Što će nam donijeti ulazak u eurozonu“ a kroz uvodna izlaganja, prezentacije i panel raspravu pokušavamo projicirati predvidjeti posljedice ulaska u eurozonu u 2023. godini, ali i srednjoročno tj. sljedećih 5 godina.

Ulazak Hrvatske u eurozonu sam je po sebi povijesna prekretnica, a stiže u trenutku kada ekonomska neizvjesnost u EU nije bila na višoj razini od svjetskih ratova. Globalna ekonomija još se nije oporavila od pandemije, a eksplodirao je geopolitički sukob s također teškim gospodarskim posljedicama. Inflacija je postala novom brigom zapadnih demokracija, baš kao što su i potencijalni odgovori centralne banke na rast cijena također mogući izvor problema. U kakvu to eurozonu ulazi Hrvatska, što će nam donijeti euro kao valuta u kojoj ćemo obavljati svakodnevne transakcije?

Ključna pitanja koja postavljamo na konferenciji: Jesmo li doista spremni za euro? Koji su najveći tehnički izazovi uvođenja eura u financijskom sektoru? Kakav je utjecaj na kretanje kamatnih stopa odnosno cijenu zaduživanja građana? Je li realno očekivati povoljnija izdanja obveznica hrvatskih kompanija? Ako jest, u kojoj mjeri? Je li naivno vjerovati da će ulazak u eurozonu značajno ohrabriti strane investitore na dolazak u RH? Dilema: Što ako uđemo u eurozonu u kojoj ESB neće uspješno kontrolirati inflaciju? Što ako ESB prvim najavljenim mjerama ipak zaustavi inflaciju, ali izazove recesiju? Donosi li ulazak u eurozonu povećani pritisak strane konkurencije na hrvatske financijske kompanije – banke i osiguravatelje? Otvara li ulazak u eurozonu prostor za dodatno popuštanje poreznog pritiska ili u razdoblju pred nama ipak realno očekivati rast poreznog pritiska? Hoće li hrvatske dionice, pa i IPO-i, biti atraktivniji stranim investitorima nakon ulaska u eurozonu? Što će se dogoditi s kreditima odobrenim u kunama nakon ulaska u euro? Može li uvođenje eura imati značajan utjecaj na bilance obaveznih mirovinskih fondova? Koji su realni rizici odricanja dijela monetarnog suvereniteta u situaciji kada pratimo dramatične promjene u međusobnom ‘plesu‘ velikih svjetskih valuta?

Na konferenciji očekujemo govore guvernera HNB-a Borisa Vujčića, potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, glavnog ekonomista HNB-a Vedrana Šošića, te brojne predstavnike hrvatskih banaka, financijskih institucija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 08:54