Odlična turistička godina u Istri te promjene na tržištima uz rastuću inflaciju donose neke nove trendove poput velikog dizanja cijena smještaja, oslabljenog bukinga za iduću godinu, rasta troškova velikih hotelskih kuća i sve prisutni manjak radne snage. Čuli smo to od nekoliko sugovornika koje smo zamolili za analizu postojećeg dijela turističke godine. Svih vesele brojke prometa, ali i realno upozoravaju na probleme koji su se pojavili i s kojima će se hrvatski turizam susretati idućih godina. Jer nitko više iz sektora ne razmišlja o ovoj sezoni, sve su oči već uprte u pripremu 2023.
- Unatoč sporijem početku godine, u kojem su hoteli nakon prvih šest mjeseci bili u minusu 20 posto po noćenjima u odnosu na rekordnu 2019., glavna špica ljetne sezone prolazi vrlo dobro. U srpnju su hoteli ostvarili 4,6 milijuna noćenja, odnosno gotovo 97 posto realizacije 2019. godine. Sličan trend dobrih rezultata nastavlja se i u kolovozu. Stanje rezervacija u kompanijama za ostatak sezone, u rujnu, listopadu, ali i do kraja godine, daju nam za pravo očekivati i uspješnu posezonu po fizičkim pokazateljima. Unatoč rastu prihoda u usporedbi s 2019., veliko je pitanje kako će izgledati konačni financijski rezultati jer nam se dogodio „troškovni tsunami“. Dostupni izvještaji turističkih kompanija izlistanih na burzi pokazuju znatno brži rast troškova u odnosu na prihode, i to svih troškova, od opreme, hrane i pića, troškova rada, a rast energenata posebna je priča, komentira nam aktualnu situaciju Bernard Zenzerović iz Hrvatske udruge hotelijera koji je među prvima rekao da će iduća godina bez obzira na dobar ovogodišnji promet biti izazovna.
- Izazovi kreću već ove jeseni i zime, posebno za hotele s cjelogodišnjim poslovanjem. Simulacija iz lipnja pokazala je da porast cijena električne energije, u situaciji da su svi u sektoru sklopili nove ugovore, pojeo prošlogodišnju dobit sektora smještaja u iznosu od milijardu kuna. A od tada su cijene energije dodatno povećane i danas probijaju sve rekorde! Sada više ne govorimo o profitabilnosti, već o opstojnosti kompanija, posebno manjih. Situacija je takva da su pojedini hotelijeri, koji inače rade cijele godine, u situaciji da im je bolje zatvoriti objekte, nego raditi uz ove cijene energije. Ako se od strane Vlade nešto ne poduzme, posljedice bi mogle biti takve da će korona izgledati kao dječja igra, upozorava Zenzerović.
Rast cijena kuća i vila za odmor
Osim energenata, veliki izazov predstavljat će i nedostatak radne snage.
- I taj problem moramo adresirati puno ambicioznije i ciljanije nego ove godine. Postoji i dalje potencijal aktiviranja dodatnih domaćih radnika poreznom politikom, dok bi za strane radnike trebalo značajnije ubrzati postupak dobivanja dozvola za rad, posebno za one koji se vraćaju na rad u sezoni, apostrofira direktor nacionalne udruge hotelijera.
I dok hotelijere muče troškovi i radna snaga, turističke agencije koje prodaju privatan smještaj, posebno kuće za odmor, upozoravaju na rast cijena kuća i vila za odmor koje bi se iznajmljivačima, a posljedično i njima mogle obiti o glavu. Kaže nam to Ivan Milotić, konzultant AWAE grupe iz Londona koja je u ožujku kupila turističku agenciju My Istria. Ta je grupacija preuzela i agenciju Croatia Luxury Rent. To je najveća svjetska grupacija u segmentu luksuznog privatnog smještaja koja je i vlasnik danskog Novasola, engleskog James Villas itd. Milotić kaže da su hrvatske tvrtke ušle u grupaciju specijaliziranih luksuznih brendova unutar grupacije tzv. SBD čime dobivaju znatni marketinški i tehnološki iskorak, te šire tržište. Bivši vlasnici hrvatskih kompanija sada rade kao savjetnici za nove engleske vlasnike, pa tako i Milotić koji je stajao iz agencije My Istria poznatoj po najmu luksuznih vila i kuća za odmor u Istri.
- Sezona je bila dobra i bilo je popunjeno. Bilo je nešto malo praznih kapaciteta, jer ljudi dosta dizali cijene bez da su im realni troškovi toliko narasli. No, moraju biti svjesni da će potrošači najviše u budućnosti štedjeti na putovanjima i vrlo je rizično bilo u ovom periodu dizati cijene. Zato su neke kuće ostale prazne, ističe Milotić i objašnjava da se takav trend podizanja cijena najma kuća očekuje i u idućoj godini, što bi s po njemu, moglo negativno odraziti na buking.
Nesigurnost i inflacija
- Zbog tih viših cijena već sada je buking za iduću godinu u odnosu na lani slabiji za 20 posto u My Istriji. Vlasnici vila i kuća moraju biti svjesni nesigurnosti i inflacije te da se smanjuje kupovna moć potrošača. Mnogi dižu cijene disproporcionalno, čak i do 30 posto više nego ove godine. To nam dugoročno generira problem, upozorava Milotić. Ističe da vlasnici žele zaraditi na valu inflacije te da koriste situaciju, ali da bi i se to moglo obiti o glavu.
- To je igranje s vatrom jer je turizam najosjetljivija grana. To su i druge krize pokazale. Vidimo i scenarij Crne Gore koja je nabijala cijene. Ostali su bez Rusa, pa su ostali i bez gostiju. I nama se to može dogoditi jer je kupovna moć sve slabija, energetska situacija je nesigurna, korona divlja. Ljudi se boje. Ljudi su oprezni. Moramo biti svjesni da kod nas još uvijek ne dolazi elita, već radnička srednja klasa, zaključio je Milotić. Inače, od 1400 vila i kuća praznih je njih 419 za drugi dio rujna. A i to se polako popunjava.
- Treba ugrabiti rani buking kao lani. Jer ljudi koji ranije rezerviraju, jednom kada uplate rezervaciju teško da odustaju. A ove godine zbog povećanja cijena to neće biti slučaj. Još uvijek 20 posto vila i kuća nije dalo cijene za iduću godinu, zaključio je Milotić.
Pobjednik na Mediteranu
Inače, ni Turistička zajednica Istre nije očekivala ovako dobre rezultate na Poluotoku. Od početka godine pa do 23. kolovoza, Istra je realizirala 3,65 milijuna dolazaka i 22,65 milijuna noćenja što je 1,5% posto bolje u odnosu na isti period iz rekordne 2019. godine.
- Kada smo u listopadu 2021. godine pripremali plan za narednu 2022. godinu osnovna misija nam je bila da dinamika odvijanja turističke godine bude na indeksu 95 od rekordne 2019. godine. Taj plan je bio zacrtan uz pretpostavku da iskoristimo jedan mjesec više u predsezoni i jedan mjesec u posezoni. Također, taj plan je bio rađen upravo u periodu kada je Covid 19 bio značajno u porastu i kada nismo imali pravu sliku kako će se dalje razvijati pandemija u 2022. godini. Osim toga tada nismo znali da će se 24. veljače pokrenuti agresija na Ukrajinu i nismo znali kako će se cijela ta krizna situacija odvijati - kako na krizno žarište s jedne strane tako i na naša najznačajnija emitivna tržišta s druge. Također, važno je spomenuti da je u prvoj kriznoj godini Istra realizirala 43 posto od rekordne 2019., a u 2021. čak 82 posto od rekordne 2019. Po tom kriteriju je jasno da je Istra bila u obje krizne, pandemijske godine pobjednik na Mediteranu, stoga je projekcija za 2022. bila sasvim realna i očekivana, kazao nam j direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević. Jako je zadovoljan rezultatima iz prvog polugodišta ove godine.
- Iz današnje perspektive i u uvjetima u kojima se odvijao turistički promet u kojima je bilo daleko više nepoznanica nego poznatih činjenica, zimski mjeseci, predsezona, a posebno lipanj realizirali su jako dobre rezultate što se tiče fizičkih pokazatelja, odnosno noćenja i dolazaka. Sveukupno možemo biti itekako zadovoljni s prvim polugodištem, jer smo bili dostigli gotovo 8 milijuna noćenja i višak od 300.000 noćenja u odnosu na referentnu 2019. godinu, zaključio je Ivošević.