Bude li se u mandatu iduće Vlade mijenjalo izborno zakonodavstvo, a trebalo bi, u te će izmjene biti uključeni i stručnjaci. Najvažnija je to poruka sa sastanka na koji je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak pozvao predstojnike katedri za ustavno pravo sa sva četiri Pravna fakulteta - Sanju Barić iz Rijeke, Biljanu Kostadinov iz Zagreba, Anitu Blagojević iz Osijeka i Petra Bačića iz Splita.
Povod sastanku bila je zajednička izjava svih profesora ustavnog prava kojom su zamjerili Vladi što u izradu novog Zakona o izbornim jedinicama nije uključila struku te što je iz izrade njihova prijedloga izostala bilo kakva stručna i javna rasprava. Tu je izjavu Plenković okarakterizirao stranački obojenom, da bi poslije više puta javno objašnjavao da je mislio da je riječ o zaključku okruglog stola koji je organizirala oporba, a na kojem su bili neki ustavnopravni stručnjaci, te da nije znao da se istoga dana održao interkatedarski sastanak.
Sastanak je počeo premijerovom isprikom, iskazivanjem poštovanja prema struci i željom za dijalogom, što je kod profesora bilo dobro primljeno.
Ustavni stručnjaci nisu odustali od ukazivanja na ključni problem - veliku razliku (oko pola milijuna birača) između podataka iz Popisa stanovništva 2021. i Registra birača.
Profesori su iskazali nezadovoljstvo činjenicom da u izradu zakona nije uključena uobičajena radna skupina koja bi razmotrila različite mogućnosti izbornih modela.
- Objasnili su zašto Vlada to nije učinila, no mi i dalje smatramo da je bilo potrebno - kaže Barić.
- Tu dolazimo do trećeg argumenta koji je pozadina cijele priče, a to je da Ustavni sud nije ukinuo model od deset izbornih jedinica i da se u svakoj bira 14 zastupnika, nego je Saboru rekao da može, ali ne mora to učiniti. A tih 10/14 su izvor svih zala jer takav model dovodi do toga da se arbitrarno crtaju bilo kakve izborne jedinice i tu nastupa veliki problem - nastavila je prof. Barić, ističući da je potrebna velika reforma izbornog zakonodavstva, ali je za nju ostalo malo vremena, što je Vlada navela kao razlog zbog kojeg je smatrala da nije potrebna radna skupina jer nije išla u veliki zahvat i jer je kraj mandata pa bi ih se tek onda optuživalo za izborni inženjering.
- Mi smo smatrali da se, bez obzira na sve, u taj proces trebalo ići - rekla je prof. Barić.
Dodala je da su na sastanku čuli za novi moment, a to je da bi Popis birača doveo do istih korekcija izbornih jedinica do kakvih je doveo i Registar birača.
Napomenula je i da profesori ustavnog prava smatraju da je trebalo već sada ići u reformu izbornog zakonodavstva, ali je ključan Ustavni sud koji je rekao svoje, "ali samo do pola i nije do kraja kazao ono što je trebalo".
- Vjerojatno će se i ovaj prijedlog Zakona o izbornim jedinicama naći pred Ustavnim sudom pa će ustavni suci reći svoje - zaključila je, uz napomenu da je Ustavni sud rekao da treba što više slijediti administrativne granice, ali ako imamo deset izbornih jedinca u kojima se bira po 14 zastupnika, to je nemoguće i tu nastupa arbitrarnost.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da je Vlada poštivala odluku Ustavnog suda koji je zbog velikih odstupanja u broju birača među izbornim jedinicama ukinuo zakon te je izradila novi zakon, ali uz minimalne korekcije. Dodao je da su posrijedi bile tehničke izmjene i zbog toga u radnu skupinu nije bila uključena struka.