U Beroševoj reformi sve bolnice postaju državne. O svim će ravnateljima, dakle, odlučivati HDZ

Predaja gradskih i županijskih bolnica u državno vlasništvo, sudeći prema prošlotjednom sastanku premijera Andreja Plenkovića sa županima, neće proći mirno, osobito u županijama u kojima vlast ne obnaša HDZ.

Naime, sukladno paketu zdravstvenih zakona koje je Vlada prihvatila na posljednjoj sjednici, od 1. siječnja 2024. sve hrvatske bolnice, čiji su osnivači gradovi odnosno županije, postat će vlasništvo Republike Hrvatske. Jedna je to od zahtjevnih mjera zdravstvene reforme ministra Vilija Beroša, čije su pripreme već počele.

Kako doznajemo, gorljivi protivnici prepuštanja svojih bolnica državi su Istarska, Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija, čiji su se župani izrijekom izjasnili da su protiv centralizacije tog dijela zdravstvenog sustava. Svakako je zanimljivo naglasiti da je Nikola Dobroslavić, župan dubrovačko-neretvanski, iz vladajuće stranke, pa je neočekivano da se suprotstavlja odlukama svoje stranke.

Željko Pavlic, predsjednik Međimurskog demokratskog saveza, potvrdio nam je da nikako ne pristaju na prepuštanje bolnice. Dodaje kako njegovo mišljenje dijeli i župan Matija Posavec (HNS) te da je ova tema uvrštena na dnevni red sljedeće sjednice Skupštine.

- Donošenje ovog zakona pridonijelo bi daljnjoj centralizaciji države, ovaj put u sektoru zdravstva. Tako će se, zapravo, o zdravstvenoj zaštiti u Međimurju odlučivati u Zagrebu, a ne u Međimurju - kaže Pavlic i dodaje da se protive jer je Županijska bolnica Čakovec primjer i dio međimurskog identiteta, da su je Međimurci sami platili i gradili te red je da oni njome i upravljaju. Same zakonske izmjene su prošle javnu raspravu, usvojene su na Vladi te su upućene u saborsku raspravu.

Dvije svrhe

Ministar Beroš kaže kako usvajanje zakona trenutno ima dvije važne svrhe.

- Prije svega, oni su u funkciji postavljanja osnovnih organizacijskih promjena. Druga važnost je njihova veza s povlačenjem sredstava iz NPOO-a. Upravo su zakoni prepoznati i postavljeni kao važan indikator za povlačenje novca iz NPOO. Ali ne samo tako da zakonske izmjene usvojimo, nego da se unutar zakona reguliraju konkretne određene odredbe koje vode reformi zdravstva - kaže Beroš.

Za samo funkcioniranje bolnica, kažu upućeni, prijenos vlasništva ne bi trebao rezultirati nekim problemima, no potpuno je jasno da će dio ravnatelja, osobito onih koje su postavile lokalne uprave u kojima čelni ljudi nisu iz HDZ-a, biti smijenjen. Ravnatelji napominju da detalje cijele operacije još ne znaju te da tek očekuju da im cijeli ‘transfer‘ bude prezentiran. Ravnateljica gospićkog OB-a, Sandra Čubelić kaže kako o ovoj temi u ovom trenutku može govoriti tek načelno. Naime, kod njih će, osim prijenosa vlasništva, doći i do funkcionalne integracije s riječkim KBC-om i OB-om Zadar.

- Sljedeći tjedan imamo potpisivanje vezano za spajanje, a što se tiče prijenosa vlasništva mogu govoriti samo hipotetski jer još nismo upoznati s detaljima. Ono što smatram jest da je to pravno složeno i da će biti potrebno neko vrijeme da se prilagodimo i da se sve odradi - kaže Čubelić. I zadarski kolega, ravnatelj Željko Čulina, kaže da se u utorak očekuje potpisivanje ugovora.

- Ono što će se promijeniti jest da će sada većinu Upravnog vijeća imati država, a ne županija. Smatram da je ovaj potez dobar jer smo ionako dobivali novac od HZZO-a. Naravno, tu su i financijski zaostaci za koje županije nemaju novca, pa će to biti na državi - kaže Čulina.

Ravnatelj dubrovačke bolnice Mario Bekić na pitanje zašto se njegova županija protivi promjeni vlasništva kaže kako to nije pitanje za njega te da on može govoriti samo o bolnici kao ustanovi. Ipak govori da je Dubrovnik u specifičnoj situaciji u odnosu na ostatak hrvatske zbog deficita liječnika, geografskog položaja i brojnih turista.

Čekaju direktivu

- Bez obzira na sve, činjenica je da ovdje govorimo o Zakonu i, naravno, ako bude izglasan, pridržavat ćemo ga se, kao i sve druge bolnice kojih se ovo tiče - zaključuje Bekić.

Irena Hristić, ravnateljica OB-a Pula navodi da Zakon još nije prošao pravnu proceduru u Saboru.

- Pretpostavljam da će u nekom trenu stići ‘direktiva‘ da prelazimo pod državno vlasništvo. U tom slučaju, ono što je do sada potpisivala županija, tada će Ministarstvo - kaže Hristić. Napominje kako sada za nabave koje prelaze određeni iznos svoj potpis mora dati župan, a kako će to vjerojatno poslije trebati ministar. Ipak, kako će pod državom sada biti znatno više bolnica, smatra, postoji mogućnost da se malo veće ovlasti u tom smislu mogu dati predsjedniku Upravnog vijeća.

- O ovoj temi, generalno, za sada nemam niti pozitivan niti negativan stav - zaključuje Hristić.

Inače, prijenos vlasništva je samo jedan dio Zakona koji ide u proceduru. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, između ostalog, uređuje se i uvođenje usluge mobilnih ljekarni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima. Dopušta se i zdravstvenim radnicima da privatnu praksu mogu obavljati bez dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva, najdulje do navršenih 68 godina života, umjesto dosadašnjih 65 godina. Također, sanitetski prijevoz iz djelatnosti doma zdravlja prelazi u djelatnost zavoda za hitnu medicinu, a po jednoj županiji bit će jedan dom zdravlja.