Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Zagrebu, poznatija kao Kukuljevićeva, jedina je takva državna ustanova u kojoj se hospitaliziraju suicidalna djeca i adolescenti. Premaleni smještajni kapaciteti - samo 37 stacionarnih kreveta za zbrinjavanje pacijenata iz cijele zemlje - dovoljan su znak za uzbunu zdravstvenog sustava. No problemi su veći od samog smještaja.
Liječenje djece u neadekvatnim uvjetima te neprihvatljivo ponašanje osoblja godinama prolaze ispod radara, pišu novinari Globala Ivana Paušić i Maristela Baričević.
Marija Mihaljević, danas 22-godišnja zdrava djevojka, prije nekoliko je godina bila jedna od njihovih pacijentica. Njezina se borba s anoreksijom s vremenom pretvorila u mnogo ozbiljnije psihičke tegobe, a sjećanje na bolnicu i dalje joj je traumatično.
- Došla sam tamo u noći, dovela me hitna, ali tehničari koji su me dočekali navečer nisu prenijeli sestrama ujutro da je moje stanje takvo da ne mogu hodati. Ujutro me medicinska sestra zvala da idem na doručak i nije mi vjerovala da ne mogu ustati. Primila me za ruku, povukla i bacila na pod - prisjetila se djevojka.
- To su jako male sobe. Sedam kreveta je u svakoj i ako je više djece nego kreveta, onda se donose madraci s dječjeg odjela i spava se na madracima. Jedan dečko se pokušao objesiti u WC-u, a tehničari su ga vezali za krevet u sobi u kojoj sam ja ležala. Bacao se po krevetu i uspio ga je nekako odgurati do vrata tako da ih nitko ne može otvoriti. Izvršio je nuždu po samom sebi i nitko nije mogao ući u sobu dok on nije odlučio gurnuti taj krevet od vrata da bi mu oni dali injekcije da zaspi. Zaboravila bih, recimo, posljednjih pola sata što se događalo i počela sam užasno paničariti, na što me sestra ošamarila i nije uopće reagirala normalno. Nije mi htjela pozvati liječnika, nije mi htjela dati terapiju. Samo se derala na mene - kazala je Marija.
Iz Bolnice nisu komentirali Marijin slučaj niti su odgovorili na pitanje zašto nemaju dovoljno stručnog osoblja, iako su na njihovoj web-stranici često otvoreni natječaji za posao. Objašnjavaju da su svjesni kako je kapacitet bolnice premali u odnosu prema porastu broja djece s teškoćama mentalnog zdravlja, kao i najtežih oblika psihičkih poremećaja poput suicidalna ponašanja. Ističu i to da su hospitalizacija i stacionarno bolničko liječenje djece i mladih u 2022. u odnosu prema 2021. u porastu, i to za čak 30 posto, piše Global.