Saborsko izaslanstvo polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Mirogoju obilježilo je u ponedjeljak Dan sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve, u spomen na dan kad su 1928. godine u beogradskoj Narodnoj skupštini ubijena dva hrvatska zastupnika, a smrtno ranjen Stjepan Radić.
Dan sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve Hrvatski sabor proglasio je odlukom iz 2015. godine, odajući počast Stjepanu Radiću, Pavlu Radiću, Đuri Basaričeku, Ivanu Pernaru i Ivanu Granđi.
Pavle Radić i Đuro Basariček ubijeni su 20. lipnja 1928. godine u atentatu, Stjepan Radić teško je ranjen i od posljedica ranjavanja kasnije je umro, a ranjeni su i Pernar te Granđa.
Saborsko izaslanstvo na Mirogoju predvodio je potpredsjednik Hrvatskog sabora i izaslanik predsjednika Sabora akademik Željko Reiner koji je u izjavi novinarima rekao da su odali počast "velikanima hrvatske prošlosti".
"Valja se prisjetiti velikana naše prošlosti jer je u to vrijeme Stjepan Radić uistinu objedinjavao veliki dio onih koji su, da tako kažem, disali hrvatski, koji nisu podnosili velikosrpsku hegemoniju u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji i antihrvatstvo koje je Beograd tad itekako ispoljavao prema nama", rekao je Reiner.
Stjepan Radić nedvojbeno je jedna od velikih povijesnih ličnosti na dugom, mukotrpnom, kao što vidimo krvavom putu za hrvatsku slobodu, naglasio je te dodao kako je Radić, kao i Ante Starčević te Eugen Kvaternik, sanjao ono što je ostvario prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i hrvatski branitelji - slobodnu, neovisnu, demokratsku Hrvatsku.
Istaknuo je Radićevo domoljublje i rekao kako je "shvaćao koliko je važno da Hrvatska ima, u tadašnjim razmjerima, slobodu, neovisnost, da Hrvati slobodno mogu izražavati svoje misli i ne biti eksploatirani, pa i gospodarski, od Beograda".
Upita za komentar nedolaska saborskih zastupnika na sjednice, Reiner je rekao da nije sklon generalizacijama i tvrdnjama da svi za to imaju opravdane razloge ili da su svi lijeni.
"Svatko odgovara za sebe", dodao je.