Izgleda da eurozona ulazi u recesiju; indeksi koji otkrivaju razinu poslovnih aktivnosti ukazuju na hlađenje ekonomija članica Unije koje kao zajedničku valutu dijele euro. Pokazatelji iz kojih se može iščitati prelazak iz faze rasta prema stagnaciji odnosno padu gospodarskih aktivnosti više su nego uvjerljivi. Purchasing Managers Index (PMI) - koji je baziran na istraživanju, a uključuje više pod-indeksa, otkriva pad aktivnosti odnosno novih narudžbi tijekom rujna, što znači da eurozona vjerojatno ide prema ekonomskoj kontrakciji.
Podaci PMI-a, kao i popratni komentari eksperata, govore kako u razdoblju pred nama treba računati s recesijom, što je vrlo nezgodno jer još nisu prikupljeni uvjerljivi dokazi da je rast cijena dovoljno usporio. U osnovi sve je realnija opasnost tzv. stagflacije; ekonomskog fenomena s potencijalno devastirajućim socijalnim i ekonomskim posljedicama, u kojem se građani i kompanije suočavaju s povišenom inflacijom u uvjetima vrlo niskog ili negativnog gospodarskog rasta.
Prema jučerašnjoj objavi PMI upravo signalizira snažno usporavanje ekonomije: „S 47,1, glavna brojka za indeks menadžera nabave u eurozoni bila je neznatno bolja od kolovoške razine od 46,7, ali je ostala daleko ispod ključne oznake od 50. HCOB flash kompozitni PMI, ključna mjera aktivnosti u tvrtkama diljem eurozone od 20 zemalja, također nas je izvijestio o četvrtom uzastopnom mjesečnom smanjenju novih narudžbi, za koje se kaže da je ‘najizraženije od studenog 2020.‘ S&P Global, koji je vodi istraživanje, rekao je da je proizvodna potražnja nastavila padati, ali da su narudžbe također pale u uslužnom sektoru, koji je pretrpio najoštriji pad novih poslova od pandemije“, piše Financial Times.
Svaka vrijednost PMI-a ispod 50 jasno signalizira kontrakciju, a eurozona je s vrlo jasnim signalima pada suočena već neko vrijeme.
Sveukupno očitanje PMI-a jest trenutačno zrnce bolje nego što su najavljivale prognoze eksperata u Reutersovom istraživanju (46,5), ali i podatak da je PMI na 47,1 prema tumačenjima ekonomista vrlo uvjerljivo govori o daljnjem slabljenju ekonomije eurozone.
„Recesija postaje sve jasnija u eurozoni", rekao je Christoph Weil, ekonomist njemačkog kreditora Commerzbank. "Daljnje povećanje ključne kamatne stope postaje sve manje vjerojatno." Ulagači se također klade da su mračni ekonomski izgledi povećali vjerojatnost da će prošlotjedno povećanje kamatne stope od četvrt boda od strane Europske središnje banke biti posljednje. Euro je pao 0,2 posto u odnosu na američki dolar na šestomjesečnu najnižu razinu od 1,064 dolara nakon objave brzog PMI indeksa. U govoru u New Yorku nedugo prije objave PMI podataka, glavni ekonomist ECB-a Philip Lane rekao je da su rizici za gospodarski rast ‘skrenuti prema dolje‘, s proizvodnom aktivnošću ‘ostat će slabom‘ i ‘jasnim znakovima usporavanja‘ u uslugama“, bilježi Financial Times.
Još prošli mjesec podaci sastavnica PMI-a bili su dovoljno dramatični - HCOB Flash kompozitni PMI indeks proizvodnje u eurozoni u kolovozu je pao na na 47,0, što je bila najniža vrijednost u 33 mjeseca. HCOB Flash PMI indeks poslovne aktivnosti usluga u eurozoni otklizao je pak na 48,3 (srpanj: 50,9), što je bio 30-mjesečni minimum.
Drugim riječima, već se neko vrijeme vidi da ekonomija eurozone ide prema zidu recesije, samo je pitanje koliko će sudar biti snažan. Ono što je zanimljivo da ključni ljudi u Europskoj središnjoj banci, instituciji koja je dramatično zakasnila reagirati na nicanje inflacije u prethodne dvije godine, sada procjenjuju kako je samo potrebno zadržati temeljnu kamatnu stopu ESB-a na razini 4 posto jer modeli ESB-a pokazuju da će to biti dovoljno za povratak inflacije na razinu od 4 posto. To je, naime, eksplicitna teza glavnog ekonomista ESB-a, Philipa Lanea.
No, što ako se iznova pokaže da su projekcije i reakcije ESB-a grozno loše kao što su bile više puta u nekoliko prethodnih godina? Vrlo je vjerojatno da će se obistiniti mračne najave Nouriela Roubinija o stagflaciji. On je poznat kao Dr. Doom (Dr. Propast) od financijske krize 2008., a od tada do danas poprilično je dobro pogađao temeljne trendove. Dr. Propast sada upozorava kako će eurozona ući u dramatično razdoblje stagflacije ukoliko ESB odustane od nastavka dizanja kamatnih stopa tj. zaoštravanja monetarne politike. Svakako bi bilo bolje da je u pravu Philipe Lane, a ne Nouriel Roubini. No, ako bolje prognozira Roubini (koji je poprilično uvjerljiv), moglo bi ispasti da se RH otisnula na zajedničko putovanje brodom zvan Eurozona uz posadu koja određene rizike doživljava kao što je kapetan Titanika 1912. ‘vidio‘ ledene sante.
Guverner HNB-a Boris Vujčić komentirao je krajem ovog tjedna kako bi trebala izgledati sljedeća odluka ESB-a o kamatama. Bio je pomalo neodređen konstatiravši kako je ESB-u potrebno više novijih podataka u putanji inflacije kako bi procijenili što čini s kamatama. Inače se Vujčić predstavlja kao jedan od tzv. ‘jastrebova‘ u Vijeću ESB-a, ali se iz njegove izjave čini kako nije baš sklon dizanju kamata kako bi uklonili korijene inflacije u europskom ekonomskom tkivu.
Bloomberg prenosi: „‘Sada smo sigurno u restriktivnom području‘, rekao je čelnik hrvatske središnje banke za Bloomberg TV. ‘Jesmo li na dovoljno restriktivnom teritoriju, ostaje za vidjeti. A to je nešto što ćete vidjeti samo iz podataka o inflaciji koji će doći u sljedećim ispisima. Dok podaci sugeriraju da se gospodarska aktivnost hladi, ‘toliko se ne vidi u stopama inflacije‘, rekao je Vujčić. Pitanje sljedećih mjeseci bit će hoće li se inflacija usluga dovoljno smiriti i ‘hoćemo li osjetiti posljedice usporavanja tržišta rada‘“.