Pulmolog kaže da od covida u RH umire sve više mlađih, pitali ga i hoće li Split postati Bergamo

Specijalist iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu, doktor Saša Srića, za N1 je kazao da u Hrvatskoj imamo sve više umrlih mlađih osoba od koronavirusa o kojem se, podsjeća, još uvijek malo zna.

- Govorimo o virusu koji je još uvijek relativno nepoznat, bez obzira što još učimo o njemu, mnogi se iznenađuju i kažu, tada se Stožer opredijelio za lockdown, bilo je puno manje zaraženih, a sada to ne radite kada je broj zaraženih triput veći. Tada smo naprosto znali jako malo, to je bila jedna nepoznanica. Dandanas mi kliničari i znanstvenici beskrajno radimo na ispitivanju toga, ali još uvijek ne znamo kako će se to ponašati. Govoreći o broju zaraženih koji se povećava, mi smo za ljeto očekivali znatno manju brojku. Tu je dobrim dijelom kumovalo i to što smo se previše opustili. Krenimo od otvaranja granica za turizam, što dijelom jest išlo u političke svrhe, iako je Stožer puno stvari napravio dobro, do turizma, jer smo morali nastaviti ekonomski živjeti...

Srića upozorava da su ljudi zaboravili na mjere zaštite. - Puno ljudi je zaboravilo na mjere poput distance, maski, pranja ruku. Jedan od većih, glavnih, bitnih uzroka zaraza su i noćni klubovi, koje po meni nije trebalo samo ograničiti, nego ih je u ovakvim okolnostima trebalo zatvoriti.

Kaže da je ispravan dojam da je sada linija uspona broja umrlih strmija nego što je bila proljetos. - Imamo veći broj oboljelih, pa je za očekivati i veći broj umrlih. U zadnje vrijeme se događa da imamo sve više oboljelih, pa je za očekivati da će biti i veći broj smrtnih ishoda. Ranije je bila fama da su to bili stariji ljudi, a danas od šest umrlih, imamo da su to sve ljudi od srednje do, ne bih rekao izrazito mlade, ali nešto mlađe dobi.

Dodaje i kako virus nije mutirao, no ipak izaziva kod mnogih drugačiju kliničku sliku.

- Proljetos su to najčešće bili respiratorni infekti, komplikacije zbog kojih su završavali na respiratorima s obostranom pneumonijom i vrlo ružnom radiološkom i kliničkom slikom. Nije točno da su to uglavnom ljudi starije životne dobi. To su većinom ljudi s komorbiditetima. Ali, bilo je nekoliko ljudi koji su bili, kako se činilo, punog zdravlja, ne zaboravljajući pretilost, koja je također veliki rizični faktor.

Srića dodaje i da su se tijekom ljeta pojavili neki novi simptomi, proljevi i povraćanje, no i neki simptomi koji mogu pomoći razlikovati covid-19 od gripe.

- Jedna od kliničkih slika koja se ljeti pojavila su enterokolitisi, dakle proljevi i povraćanje i ona dva simptoma koja često spominjemo kako covid razlikovati od gripe, gubitak osjeta mirisa i okusa. Postoje neke studije vani o kliničkim slikama, i to i kod mlađe populacije, s trajnim oštećenjima srčanog mišića. Da, danas umire više mladih ljudi nego prije, kaže Srića i dodaje kako je danas postotak umrlih veći nego na proljeće.

- U ovom trenutku na 100.000 stanovnika imamo četiri umrla, otprilike. Postotak danas je sigurno za 20-ak posto viši od onoga iz lockdowna. Govorimo o zadnjem periodu od nekih tri tjedna. Jako je bitno da broj oboljelih sada počne opadati kako bismo spremniji dočekali jesen. Kao kliničar smatram da će broj rasti, jer će ljudi više boraviti u zatvorenim prostorima. U jesensko i zimsko doba klinički tijek bolesti je uvijek teži, tako da je za očekivati i da će porast mortaliteta biti veći. Iako, s ovim virusom je sve nepredvidivo.

Srića kaže kako je zabrinut da bi zdravstveni sustav tada mogao doći pod neodrživ pritisak te zbog toga stalno i poziva ljude da se pridržavaju mjera. No vjeruje kako će sustav ipak izdržati za što je potreban i dovoljan broj respiratora. Drugi problem je, međutim, osoblje koje bi trebalo brinuti o bolesnicima.

- E, broj ljudi je ono što nas, neću reći brine, ali nas vodi k tome da moramo čuvati ljudstvo. Primarna zaštita je već u velikim problemima, manjak je liječnika. Liječnici koji rade u bolnicama imaju veliki broj dežurstava, poprilično smo opterećeni. Trebat ćemo sačuvati zdrave liječnike, zdrave medicinske sestre i cijelo zdravstveno osoblje, da imamo dovoljno vremena za odmor, a i da se čuvamo i pazimo.

Novinar N1 je doktora Sriću na kraju pitao 'prijeti li Splitu da tijekom jeseni ili zime postane novi Bergamo ako se nešto ne promijeni u načinu pridržavanja mjera'.

- To je nešto čime ne želimo ljude plašiti, ali ih moramo upozoravati da počnu situaciju doživljavati ozbiljno. Jer nastavi li se s ovim trendom pozitivnih slučajeva, nećemo moći očekivati tako prekrasnu situaciju. Moramo misliti i na zdravstveni sustav, koji je u Splitu u jednom trenutku bio opterećen unatoč svom trudu. Postoje naznake trenda širenja i prema ovim sjevernijim županijama, ali to je još teško sa sigurnošću reći. Ostavimo vremenu da vidimo, kazao je doktor Srića za N1.