PLENKOVIĆ NA VLADI

‘Povećavamo minimalac... Sabor? Ta lupetala šalju poruku očaja, žele kaos i anarhiju!‘

Premijer je najavio kako će minimalna plaća biti podignuta na 840 eura bruto

Piše:

Hina

Objavljeno: 25. listopad 2023. 09:49

Andrej Plenković

Goran Mehkek/Cropix

Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu kako je dio oporbenih zastupnika lupanjem po klupama jučer u sabornici poslao poruku da želi kaos i anarhiju, a posebno je prozvao zastupnike Možemo!, nazvavši ih lončarima i lupetalima koji su tim činom ‘pokazali očaj‘.

"Naglasit ću da je riječ o manje od 20-ak zastupnika, lončara, lupetala, koji su metode koje je ‘Možemo’ primjenjivao u Gradskoj skupštini sada primijenili u Saboru. Poslali su poruku očaja", istaknuo je premijer u uvodnom obraćanju na početku sjednice Vlade.

Jučerašnju namjeru oporbe da stalnim zahtjevima za stankama ‘razvuče‘ vrijeme do premijerova izvješća, Plenković je ocijenio do sada "neviđenim korištenjem stanki" s ciljem oduzimanja prava javnosti da čuje ono što je njegova Vlada napravila u proteklih sedam godina.

"Nisu uspjeli, zahvaljujući mikrofonima – javnost je čula. Usprkos tome sam održao govor u neuobičajenim uvjetima, ali je javnost čula”, rekao je premijer.

Istaknuo je i da je dio zastupnika jučer poslao poruku rušenja ugleda institucija i pokazao da želi kaos i anarhiju.

Posebno se osvrnuo na stranku Možemo rekavši da su im u Gradu Zagrebu vrhunsko postignuće plave vrećice koje Zagrepčani ne kupuju i ne koriste, a grad, preplavljen smećem, postao je promenada za divlje svinje.

“To je stečevina onoga što rade u Zagrebu, a na razini države to je lupanje i opstrukcija. To su preuzele antisistemske male stranke i pojedinci iz nekad velikih stranaka", rekao je premijer.

Rekao je i da ovakva opstrukcija pokazuje smjer njihova ponašanja do parlamentarnih izbora te dodao da će njegova vlada raditi svoje kao i do sada.

Objasnio je i da tezom o dvije Hrvatske ne dijeli građane, nego dijeli samo jedan mali dio populacije od onih koji rade, rano ustaju i žele dobro.

“Mi ćemo nastaviti to, a oni neka budu lupetala i neka nastave kao Milanović koji je napravio presedan i nije potpisao zakon (o izbornim jedinicama). Oni valjda računaju da, ako ovaj može biti destruktivan, mogu i oni”, rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na dodatke temeljnom kolektivnom ugovoru koji se odnose na službenike i namještenike u državnim i javnim službama. Rekao je da je dogovor postignut oko rasta osnovice od pet posto i ona će se isplaćivati već na plaći za listopad.

Dogovoreno je i da raste božićnica, a uvedeno je i novo pravo – uskrsnica, koja će iznositi sto eura.

"Pokazali smo da nakon sedam godina dijaloga i povjerenja kao vlada radimo maksimalne napore da povećamo plaće ljudi u državnom i javnom sektoru, a ukupnim mjerama stvaramo i preduvjete za rast plaća u privatnom sektoru”, istaknuo je premijer.

Minimalna plaća za 2024. godinu 840 eura bruto

Vlada je u srijedu donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2024. godinu kojom se ta plaća određuje u iznosu od 840 eura bruto, a neto minimalac trebao bi biti oko 677 eura.

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđuje se u bruto iznosu od 840,00 eura. Sadašnji iznos minimalne plaće je 700 eura bruto, tako da minimalac raste za 140 eura bruto ili 20 posto.

Uredba će biti objavljena u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Vlada je povećala i studentsku satnicu, s 4,48 na 5,25 eura.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je udio minimalne plaće u prosječnoj plaći porastao na više od 54 posto.

Neto minimalna plaća će po njegovim riječima iznositi približno 677 eura, što je povećanje u odnosu na 2023. godinu za više od sto eura.

Iznos minimalne plaće vlada određuje svake godine do 31. listopada za iduću godinu, nakon konzultacija s poslodavcima i sindikatima.

U saborsku proceduru upućen prijedlog zakona o hrvatskom jeziku

U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u srijedu uputila prijedlog zakona o hrvatskom jeziku kojim se uređuje službena i javna uporaba hrvatskoga standardnog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku.

Donošenjem ovog zakona skrb o hrvatskom jeziku i književnosti po prvi puta bi dobila nužan institucionalni okvir, kojim se hrvatskom jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskog naroda i sveukupne hrvatske kulture, istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.

Cilj je zakona, rekao je, osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima, koji na to imaju pravo.

Zakon se u proceduru šalje, kazao je premijer, u povodu 180. obljetnice važnoga događanja u hrvatskoj povijesti, a to je 2. svibnja 1843. godine kada je Ivan Kukuljević Sakcinski po prvi put održao govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru te pozvao na uvođenje hrvatskog jezika u škole, urede i javni život, budući da je od 13. stoljeća sve bilo na latinskom jeziku.

Podsjetio je i na zaključak Sabora od 23.listopada 1847. godine, također na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog, o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi.

Osigurati dragocjenu vrijednost jezika jer kroz njega progovara identitet naroda

"Cilj zakona je da se očuva dragocjena vrijednost jezika kao nasljeđa kroz kojeg progovara identitet, povijest i kultura naroda, a istodobno da se osigura njegov razvoj ukorak s potrebama suvremenog svijeta, jer je jezik živ", istaknuo je premijer.

Hrvatska bi se donošenjem zakona pridružila brojnim europskim državama (Francuska, Slovačka, Poljska, Litva, Slovenija, Švicarska, Belgija) koji imaju zakon o jeziku, odnosno zakon o službenoj upotrebi jezika, dodao je.

Hrvatski jezik obuhvaća hrvatski standardni jezik i hrvatska narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao osnovica za standard te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu.

S obzirom na to da je jezik nematerijalno dobro te je obilježje identiteta i pripadnosti narodu, naglasio je premijer, obveza je Vlade skrbiti se o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskog jezika, osobito u vremenu globalizacije.

Zakon ne ograničava slobodu književno-kulturnog izražavanja

A to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskog jezika u službenoj javnoj uporabi, rekao je uz zahvalu Matici hrvatskoj na inicijativi za donošenje zakona.

"Zakonom se ne ograničavaju slobode književno-umjetničkog izražavanja, niti se njime regulira privatna komunikacija. Zakon ne ograničava zakonitu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ni Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj", naglasio je premijer.

Zakonom se predlaže da, radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika u Hrvatskoj i u međunarodnom okružju, Vlada osigura izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike s popisom prioritetnih ciljeva i mjera.

Predlaže se i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, koje bi imalo predsjednika i 14 članova, kao koordinacijskoga savjetodavnog tijela koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi i koje će se baviti pitanjima zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, kao i raznolikosti narječnih idioma te njihovih specifičnih funkcionalnih uporaba.

Vezane vijesti