Udruga građana “Dosta je bilo” Županijskom državnom odvjetništvu jučer je predala "Zahtjev za mirnim rješenjem pred pokretanje kolektivne tužbe", prvi korak prije tužbe na Županijskom sudu u Zagrebu, kojom traže odgovornost države za naknadu štete počinjene odlukama Stožera u upravljanju covid-krizom. Kako u tužbi navode, odluke Stožera su diskriminirale građane na temelju vjerskog, političkog i društveno-položajnog kriterija.
Iako tužba protiv države za diskriminaciju dolazi, prigodno, baš u danima nakon što se premijer Andrej Plenković požalio na diskriminaciju članova HDZ-a, inicijator i osnivač udruge “Dosta je bilo” Tomislav Pilkić (27) kaže da se ona, u suradnji s odvjetnicima, pripremala mjesecima, još od prosvjeda protiv Stožera koji je organizirao u studenom na Trgu bana Jelačića kada je dobio i prijavu zagrebačke policije za "remećenje javnog reda i mira".
- Tužba je ispisana na 64 stranice i priložena je uz Zahtjev za mirnim rješenjem, a DORH se sada mora o tome očitovati. Naravno, ako prihvate argumente u tužbi to znači da su automatski izgubili. Malo je vjerojatno da će to učiniti. Ako argumente odbace onda tužbu službeno predajemo Županijskom sudu u Zagrebu i krećemo u parnicu - objašnjava Pilkić, inače magistar geologije.
Kolektivna se tužba protiv Hrvatske, Vlade Andreja Plenkovića i Stožera temelji na Zakonu o suzbijanju diskriminacije, a osporavaju se pojedine odluke Stožera pod argumentom da su bile nesrazmjerne i da su građani njima nejednako tretirani.
- Primjerice, vjerska se diskriminacija provodila kada se napravio ustupak slavlju oko Božića, katoličkog, ali se isti ustupak nije napravio za slavlje pravoslavnog Božića. Ili, kada su nesrazmjerno zatvarani poslovni objekti što je diskriminacija prema društvenom položaju. Uglavnom, mi tražimo da država financijski odgovara i da nadoknadi materijalnu štetu svima koji su bili diskriminirani - tumači Pilkić.
Samom kolektivnom tužbom, naime, nije moguće tražiti obeštećenje, ali kako navodi, dobivena tužba može biti osnova za pokretanje privatnih parnica građana kao što su to činili blokirani za slučaj “franak”. Računa da bi materijalnu naknadu od države prvenstveno mogli tražiti poslodavci i radnici kojima je rad tijekom lockdowna bio onemogućen.
- Ne možemo znati koliko bi to sve moglo državu koštati, ali ako je u Hrvatskoj 160.000 trgovačkih društava i obrta, a svaki može na osnovu naše dobivene tužbe tražiti desetke tisuća kuna, može se izračunati - govori.
Dakle, u konzervativnoj procjeni, država bi mogla riskirati odštete u visini 1,6 milijarde kuna.
- Uvjeren sam da i angažiraju stotinu najboljih odvjetnika da neće moći oboriti sve točke koje smo tamo naveli. Pritom, mi ne sporimo odluku Ustavnog suda, odnosno da su oni donosili odluke prema zakonu, već da su pojedine odluke bile diskriminatorne - zaključuje.