KREDITI BANAKA U PET MJESECI

Poduzećima manje 4,6 milijardi kuna, državi više od 6,3 milijarde

Osim kroz kredite, država se uskoro zadužuje i izdavanjem obveznica na domaćem tržištu
Zagreb, 130208.Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije.Hrpa novca, novac,novcanica, kuna. Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
 Elvir Tabaković / CROPIX

U svibnju je razina kredita koje su banke odobrile poduzećima pala za čak 4,1 milijardu kuna, što znači da tvrtke trenutačno puno više kredita otplaćuju nego što uzimaju novih.

Taj trend razduživanja primjetan je od početka godine, ali je izraženiji postao u travnju. U odnosu na kraj 2011. godine krediti tvrtkama pali su za 4,6 milijardi kuna i ukupno su iznosili 113,3 milijarde kuna.

Posljednji dogovor HNB-a , Vlade i HBOR-a kojim se poduzećima stavlja na raspolaganje 6,8 milijardi kuna po povoljnijim kamatnim stopama trebao bi ublažiti negativni trend, ali analitičari ne očekuju da će se ove godine oporaviti kreditna aktivnost i osjetnije rasti investicije. Upravo zahvaljujući nespremnosti poduzeća da ulaze u nove aranžmane s bankama, padaju ukupni krediti bankovnog sustava.

Na kraju svibnja iznosili su 289,7 milijardi kuna, što je milijardu kuna manje nego u travnju (-0,4 posto). U prvih pet mjeseci pak zabilježili su minimalan rast od 0,1 posto, odnosno za 392 milijuna kuna.

Kako objašnjavaju analitičari RBA, to je “isključivo posljedica rasta kredita državi koji su porasli za 6,3 milijarde kuna, odnosno 17,1 posto”. Tako su krediti državi na kraju svibnja dosegli 43,3 milijarde kuna.

Istodobno, krediti stanovništvu, koji čine 44 posto ukupnih kredita, stagniraju i na razini su od 128,8 milijardi kuna. Tek neznatno rastu stambeni krediti i u prvih pet mjeseci zabilježili su povećanje od 0,5 posto, dok su u proteklih godinu dana porasli 2,2 posto. No, analitičari RBA to dijelom pripisuju utjecaju tečaja. Poput poduzeća, građani se također više brinu kako smanjiti razinu zaduženosti, nego kako doći do novog kredita. Stoga se do kraja godine ne očekuju značajniji pomaci kreditne aktivnosti banaka.

- Potražnja za kreditima poduzeća je ograničena teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz programe kreditiranja preko HBOR-a, ali treba istaknuti problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje - kažu analitičari RBA.

Ništa se bolje ne očekuje ni kod sektora stanovništva jer velika neizvjesnost na tržištu rada priječi građane da se upuštaju u nove kredite. Jedini vjeran klijent bankama ostaje država. Osim kroz kredite, država se uskoro planira zadužiti i izdanjem obveznica na domaćem tržištu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 06:30