„Od prvog dana razumijemo probleme ovih ljudi i tražili smo rješenje. U utorak ćemo na sjednici Vlade donijeti odluku da preuzmemo ta potraživanja na sebe, a radnicima iz proračunske pričuve isplatimo iznos koji će biti veći od 26 milijuna kuna, jer se moraju platiti porezi i prirezi, pa je to više novaca. Bilo je teško i komplicirano pronaći rješenje i to se moglo jedino kroz pričuvu“, izjavila je premijerka Jadranka Kosor nakon sastanka održanog s predstavnicima bivših radnika Đakovštine u prosvjednom šatoru iz čijeg je dimnjaka u tom trenutku simbolično izlazio bijeli dim, a predsjednica Vlade je za tu prigodu za rever kaputa okačila bedž prosvjednika s brojkom 26.
Tako je, nakon što je Petar Čobanković, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo tjednima prosvjednike i javnost uvjeravao da Vlada nema zakonske mogućosti da radnicima isplati otpremninu, Jadranka Kosor ipak postupila suprotno istupima Petra Čobankovića.
Vlada, kako sada stvari stoje, ipak neće prekršiti zakone o tržišnom natjecanju, jer će otkupiti od radnika njihovo potraživanje i onda od Đakovštine u stečaju tražiti da se to isplati. Također neće prekršiti ni Zakon o državnom proračunu, jer se državna pričuva može koristiti za tako neodređen pojam kao što „nepredviđeni rashodi“.
Mali problem je jedino u tome što su sve nekretnine Đakovštine pod hipotekom i Vlada se vjerojatno neće moći naplatiti, što onda ipak znači da će porezni obveznici platiti radnicima Đakovštine njihove otpremnine.
Mnogo veći problem je to što ovaj potez Vlade predstavlja opasan presedan, jer će ubuduće svi ostali radnici čije tvrtke u većinskom privatnom vlasništvu otiđu u stečaj imati pravo zahtijevati da država iz „pričuve“ i njima isplati otpremnine koje je pojeo stečajni postupak, tržišne neprilike ili kriminal. A kako Hrvatsku čeka val novih stečajeva, državni proračun bi mogao vrlo lako dobiti novi uteg.
Osim toga, kako će predsjednica Vlade u slučaju Đakovštine odbiti kooperante tog poduzeća kojima nije isplaćena naknada za žito? Jedina razlika između njih je što kooperanti nisu podigli šator i postali politički problem. Sada će, međutim, svi vidjeti da je moguće postići i nemoguće, samo treba biti uporan i pozivati se na „presedan Đakovština“.
Neće, stoga, biti ništa čudno ako „prosvjedno kampiranje“ postane novi turistički biznis u Zagrebu 2012., jer nas čeka zbilja teška, nesretna i crna gospodarska i socijalna godina, piše SLOBODNA DALMACIJA