Odvjetnik obitelji Todorić: Optužnica je prestala postojati, sada su moguća tri scenarija

U emisiji ‘U mreži Prvog‘ Hrvatskog radija gostovao je Fran Olujić, odvjetnik obitelji Todorić.

- Optužnica u slučaju "Agrokor" kakva trenutačno postoji, koju je podignuo ŽDO u Zagrebu, s izdvajanjem izvješća KPMG-a kao nezakonitog dokaza, prestala je postojati. U ovom obliku ne može egzistirati jer to je izvješće KPMG-a bilo kostur optužnice. Može se očekivati da će Županijsko državno odvjetništvo povući optužnicu, što je već učinio 2021., rekao je Fran Olujić, odvjetnik obitelji Todorić.

Premijer Andrej Plenković za ovakav rasplet slučaja optužuje DORH, a Olujić pritom smatra da ima pravo, no istovremeno, kako je rekao, začuđuje njegova reakcija kad kaže "da je ovakva odluka Visokog kaznenog suda štetna za postupak".

- Svima bi trebalo biti u interesu da se postupak vodi na zakonit način i na temelju zakonitih dokaza. Opet je riječ o nedopustivom prejudiciranju predmeta koji je u ovom trenutku pred sudom, ustvrdio je Olujić u emisiji "U mreži Prvog".

DORH tvrdi da su kaznena djela činjena tijekom 12 godina poslovanja gospodarskog koncerna. Riječ je o transakcijama milijunske vrijednosti.

- Ulaziti u meritum optužnice znači ulaziti u meritum izvješća KPMG-a. Mi smo na samom početku upozoravali na sukob interesa, da je taj Ismet Kamal najprije radio za KPMG Hrvatska. Upozoravali smo na to da iz samih podataka proizlazi da izvješće nije radila KPMG Poljska, nego KPMG Hrvatska u vrijeme kada radi za izvanrednu upravu i svoj rad naplaćuje 15 milijuna eura. To je u hrvatskoj sudskoj praksi dosad nezabilježeno, kazao je odvjetnik Olujić.

Odluka je na DORH-u što će dalje. Olujić smatra da bi najrazboritije bilo kada bi se "resetirali u ovom predmetu", odnosno "kada bi dobro odvagnuli što jest za optuženje, a što nije".

- Način na koji su zamislili podignuti optužnicu na sudu je gotovo nemoguće da im prođe, da se obuhvati 15 ljudi i tako dugo razdoblje, kazao je Olujić.

DORH, objasnio je, može odustati od optužnice. Druga varijanta je da vještačenje povjere nekom drugom. Treće, mogu i suziti optužnicu i ići optuživati za ono za što imaju osnovane sumnje.

- Olujić smatra da novo vještačenje nikako ne bi trebalo povjeriti KPMG-u Poljska. To je u startu nedopustivo.

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) prihvatio je tužbu Ivice Todorića protiv Republike Hrvatske oko preuzimanja Agrokora.

ICSID je donio službenu odluku o nadležnosti u sporu koji su protiv hrvatske vlade u Washingtonu pokrenule Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., dvije nizozemske kompanije bivšeg vlasnika Agrokora Todorića.

Odvjetnik Mićo Ljubenko rekao je kako je RH očekivala da sud nije nadležan i da će cijeli spor prestati. Drugo, ta faza je trajala dulje nego što se očekivalo i sada podiže rizik od konačne odluke.

- Bit će interesantno s kojim argumentima obje strane nastupaju, zašto smatramo da s jedne strane država nije počinila štetu, odnosno tužitelj obratno - da je počinjena šteta, kazao je Ljubenko.

Smatra da se prelako zaključuje crno-bijelo.

- Već i dosadašnja iskustva s arbitraža govore da su moguće djelomične presude, da tužitelj u nekom dijelu uspije, u nekom izgubi, kazao je odvjetnik.

- Argument da se to neće odnositi na Hrvatsku posve je promašen. Ako sudjelujete u postupku, a Hrvatska sudjeluje, onda si kao ozbiljna država i članica EU-a, ne bi smjela dopustiti spekuliranje s tim da ne bi poštovala presudu ako bi bila nepovoljna za nju. To bi nas odvelo u jednu dimenziju nepoštovanja međunarodnih sudskih odluka koju ne mogu zamisliti, kazao je Olujić.

- Ovo je postupak između vlasnika investitora i države koja je trebala imati regulatorni zakonski okvir. Mi takav postupak nismo imali, ovo je presedan, i ne možemo ga usporediti ni s jednim drugim postupkom, kazao je Ljubenko.

Ivica Todorić vjeruje da sam postupak neće dugo trajati te da će dobiti milijarde eura.

- Nisam siguran da će postupak trajati onoliko dugo koliko se neki nadaju jer je upravo svrha arbitražnog postupka da bude brži od postupka pred redovitim sudovima. Ako Todorić uspije sa svojim zahtjevom, tada dulje razdoblje ide njemu u prilog jer se akumuliraju troškovi i kamate, pojasnio je Olujić.

Logika govori da će arbitražni postupak završiti prije jer je odobren i upravo počeo, dok je kazneni postupak "zapeo".

- Oni ne bi smjeli utjecati jedan na drugog u formalnom smislu riječi, ali je nemoguće reći da nema percepcijski utjecaj kroz javnost. Pritisak javnosti na naša tijela sigurno će postojati i ovisit ćemo o rezultatu tog postupka, uvjeren je Ljubenko.

Olujić je uvjeren da će arbitraža, neovisno o trajanju, biti gotova prije kaznenog postupka u Hrvatskoj, ako ga uopće bude.

- Ako se DORH odluči za novo vještačenje, to će trajati minimalno godinu dana. Na to ide ponovno podizanje optužnice, odgovori na optužnicu, ponovno se sastaje optužno vijeće koje odlučuje o odgovorima, odnosno prigovorima obrane. Predmet ‘Podravka‘ pravomoćno je završen nakon nekih 15 godina, u predmetu ‘HPB‘ tek je ove godine donesena presuda nakon 14 godina, kazao je odvjetnik.

Ljubenko je kazao da su mnoge arbitraže znale završiti nagodbom, ali smatra da to u ovom slučaju nije moguće.

- Vjerojatnije je da će završiti meritornom odlukom. Mislim da nitko nije izjavio da je eventualno neće poštovati. Ona će se jednog dana morati realizirati, rekao je Ljubenko.

Tuženik se ne može povući iz arbitražnog postupka, to može učiniti jedino onaj tko je pokrenuo postupak.

- Teoretsko povlačenje tuženika je priznanje tužbe, to se sigurno neće dogoditi. Jedino je moguće očekivati da Hrvatska dokazuje da nije bilo protupravnosti ili pogrešnog djelovanja koje je uzrokovalo štetu, objasnio je Ljubenko.

Olujić je rekao kako je teško očekivati da će doći do nagodbe jer su pozicije stranaka previše udaljene.

Fran Olujić

Damir Krajac/Cropix

- Ključan argument gospodina Todorića jest da se njega razvlastilo zakonom koji prije nije postojao, niti je primijenjen ikad više nakon toga. Imali smo Zakon o predstečajnoj nagodbi i Zakon o stečaju, nije se išlo za tim. Donosio se zakon preko noći, u vrlo netransparentnim i mračnim uvjetima. Dugo se nije znalo tko je autor tog zakona. To je u državi vladavine prava nedopustivo, rekao je.

- Smatram da nije moguća nagodba u kojoj bi tužena Hrvatska priznala platiti toliku i toliko štetu. Moguće je da spor prestane u slučaju da, recimo, tužitelj povuče tužbu. To je isto svojevrsna nagodba, ali okolnosti će diktirati. Prije dvije, tri godine dogodilo se nešto slično u arbitražnom sporu banaka protiv RH gdje su se banke povukle, kazao je Ljubenko.

Na pitanje hoće li Todorić tužiti premijera Plenkovića, Martinu Dalić i grupu Borg, Olujić je odgovorio da ne zna.

- Teško mi je spekulirati, on je i dosad podnosio prijave DORH-u protiv osoba za koje je smatrao da su odgovorne za ono što mu se događalo. Jedna od mogućnosti je podnošenje prijave u stranoj jurisdikciji, kod njega bi u obzir dolazio London jer se on u to vrijeme ondje nalazio, rekao je Olujić.

Građane zanima pitanje odgovornosti.

- Procjene su nezahvalne. Pitanje je postoji li uopće odgovornost Hrvatske. Jer govorimo o cijelom zakonu, gdje će netko morati ocijeniti je li bio sistemski pravilan, u to vrijeme ili danas. U to vrijeme, pa i danas, u zakonu smo imali dvije mogućnosti za rješavanje nelikvidnosti, prezaduženosti. U predstečaju vlasnik u pravilu zadržava vlasnička prava, u stečaju čak i ako tvrtka preživi, vlasnik ne zadržava stečajna prava. Da je cijeli koncern hipotetski otišao u stečaj, vlasnik bi izgubio svoja prava, bez Lex Agrokor. To je ono što će se analizirati, objasnio je Ljubenko.

Olujić je istaknuo da čak i u slučaju stečaja vlasniku može ostati dio imovine.

- Gospodin Todorić i dioničari svih trgovačkih društava kojima je on bio većinski vlasnik ostali su bez svoje imovine.

- Ako je netko dužan, on je ujedno kriv - to je pogrešna teza. Ne treba odmah ići na ekstremne opcije, smatra Ljubenko.

Ako Todorić uspije s arbitražom, gdje tvrdi da je zbog nepravičnog zakona izgubio imovinu, Olujić smatra da tada apsolutno postoji politička odgovornost onih koji su donosili zakon. Ako bude imao pravo na naknadu štete, onda će je svi porezni obveznici snositi jer bi se naplaćivala iz državnog proračuna.