Mala dvorana Vatroslava Lisinskog ove je srijede 8. studenoga ugostila bivše suradnike, prijatelje i članove obitelji našeg preminulog kolege Inoslava Beškera, koji su u sklopu komemoracije odali počast njegovu bogatom životu i još bogatijem radu i karijeri.
S velikom smo se sjetom prisjetili Ine, kako smo ga od milja zvali, kolektivno se složivši da je svojim odlaskom u našim novinama ostavio veliku prazninu.
Jutarnjem listu pridružio se 2000., a protekle 23 godine bio je zadužen za pokrivanje vrlo širokog spektra tema. U svojim se tekstovima osvrtao na sve što je imalo veze sa svijetom, etikom, filozofijom, kulturom i međunarodnom politikom, a u jednome je trenutku pisao čak i kritike opera.
U tom je razdoblju doktorirao na Sveučilištu u Milanu i objavio niz knjiga posvećenih zbivanjima u Rimokatoličkoj crkvi i Vatikanu, kao i one iz domene leksikografije i povijesti. Na talijanskim je sveučilištima predavao slavističke kolegije, a od 2013. je bio i redoviti profesor književnosti na Sveučilištu u Splitu.
Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih i one za životno djelo "Otokar Keršovani" Hrvatskog novinarskog društva. Službeno se umirovio još 2015. godine, ali ga to nije omelo da vrijedno nastavi pisati za sva izdanja Hanza Medije.
- Inoslav Bešker, erudit, vrhunski novinar, profesor, pisac i dobitnik brojnih priznanja jedan je od najznačajnijih imena hrvatskog novinarstva u zadnjih pedesetak godina‘, rekao je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić na skupu u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, rekao je u svom pozdravnom govoru glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.
- Inoslav i ja smo imali dogovor da mjesečno napiše 22 teksta. Dogovorili smo i okvirni broj znakova da točno zna koliko mora napisati. U svibnju ove godine poslao mi je posljednju statistiku za razdoblje od 1. rujna 2018., do tada je napisao 733 teksta više nego što je trebao, što odgovara broju od 4 milijuna i 200.000 znakova, dodao je Ogurlić.
- Bio je naš čuvar od gluposti. Uvijek je vodio računa o tome da imamo pravilan etički stav prema mnogim svakodnevnim događajima o kojima smo pisali, a jednako je tako ulagao golemu energiju u to da obrani redakciju ili pojedinog novinara od bilo kakvog napada - dodao je.
Kazao je i kako je Bešker u Jutarnji list došao 2000. te je pokrivao široki niz tema vezanih uz svijet, filozofiju, crkvu, kulturu, međunarodnu politiku, dodavši i da je Bešker mogao pisati o bilo čemu jer je sve jako dobro poznavao te da je u Jutarnjem listu ‘‘bio naš čuvar od gluposti‘‘.
‘‘Stalno je pazio da imamo pravilan etički stav prema mnogim svakodnevnim događajima o kojima smo pisali, a isto tako ulagao je i golemu energiju da obrani redakciju ili pojedinog novinara od bilo kakvog napada‘‘, kazao je Ogurlić
- Inoslavova bi ostavština trebala biti u tome da njegovi tekstovi sljedećim generacijama novinara služe kao uzor u formi, kompoziciji i sadržaju - istaknuo je kolumnist Jutarnjeg lista Željko Trkanjec, pokušavši domišljatim igrokazom zahvaljujući kojem se dvoranom prolomio i pokoji smijeh, tuzi i sjeti unatoč, dočarati kako je zapravo bilo surađivati s Inoslavom Beškerom.
- Veliki ljudi imaju pravo na svojeglavost. Koliko god me ponekad znao razbjesniti, toliko sam uvijek imao na umu koliko je mudriji i pametniji od mene. S njim je bilo neprocjenjivo surađivati. Ne pamtim kada sam se ikada s nekim toliko svađao i smijao, nerijetko istovremeno - prisjetio se Trkanjec.
- Postoje čitatelji koji prate autora i postoje oni čitatelji koji prate temu. Inoslav Bešker i u tom je kontekstu bio specifičan te se nametnuo kao čovjek/žanr - istaknuo je profesor Ivo Žanić, jedan od govornika na komemoraciji, dodavši da bi se Beškerov jezik mogao nazvati "apsolutnim hrvatskim".
- Grabio je život kao pravi Mediteranac hedonist, a možda i najimpresivnija bila je njegova radna etika. Tko je vidio marljivog hedonista? Za njega su čitanje, pisanje i poučavanje bili pravi užitak, a možda i najveći merak bio mu je pokazivati koliko zna - rekao je kolega Ante Tomić.
Profesor Nenad Prelog svog je prijatelja Inoslava Beškera usporedio s Elonom Muskom.
- I to ne po stečenim stotinama milijardi dolara, već po neutaživoj žeđi za znanjem. Bio je najkorišteniji izvor odgovora na sva postavljena i nepostavljena pitanja - zaključio je.
Komemoracija je završila puštanjem orkestralne izvedbe "Bandiere rosse".
