Štiteći čast i ugled Karoline Vidović Krišto, bivše novinarke HTV-a i zastupnice u prošlom mandatu Sabora, sudovi su Udruzi Zagreb Pride povrijedili ustavno i konvencijsko pravo na slobodu izražavanja. Ustavni sud je utvrdio da su Općinski građanski sud u Zagrebu i Županijski sud u Osijeku povredu počinili svojim odlukama kako je Zagreb Pride nominacijom Vidović Krišto za homofoba godine 2013. godine ovoj bivšoj urednici na javnoj televiziji povrijedio čast i ugled, te dosudili da joj se isplati odšteta od 30.000 kuna.
Zagreb Pride je u sklopu "Izbora za homofrenda i homofoba 2013." na drugom mjestu od pet nominiranih za "homofoba godine" istaknuo Vidović Krišto i to nakon što je u svojoj emisiji "Slika Hrvatske" na temu spolnog odgoja u školama pustila isječak iz filma „Pedofilija kao temelj spolnog odgoja?”.
U nominaciji za homofoba godine Zagreb Pride je uz njezinu sliku objavio tekst: "Ova bivša urednica emisije ‘Slike Hrvatske‘ na HRT-u uključila se u histeričnu antihomoseksualnu kampanju tako što je u eter nacionalne TV kuće pustila propagandni prilog ‘Pedofilija kao temelj spolnog odgoja?‘. Pokazalo se da se zaista radi o propagandnoj i neobjektivnoj emisiji koja nema veze s novinarstvom već se zloupotrebljava za radikalni aktivizam. Naravno, dijelovi tog priloga su sadržavali snimke filma za koje HTV nije imao osigurana autorska prava. A znate kako već ide - tko krade, taj, valjda, i laže. HRT je taj prilog iskoristio da napokon ukine tu ionako morbidnu emisiju te joj je uručio pedalu, no tek tada se Krišto uzvinula u zvjezdano homofobno nebo. U pomoć iz Amerike joj je najprije pohitala stanovita pseudoznanstvenica J. R. koja je homofobnim aktivizmom Hrvatsku terorizirala još tjednima. Nakon toga Krišto je nagrađena nekom bizarnom nagradom jer je ‘pozitivan uzor za mlade generacije Hrvata koji moraju odlučiti kojim putem će krenuti i kako biti aktivni u definiranju i razvijanju budućeg hrvatskog identiteta kao demokratskog društva‘. Stoga, nagradite i vi Karolinu Vidović Krišto jednim glasom."
Osuda Programskog vijeća
Premda je Programsko vijeće HRT-a odmah osudilo Vidović Krišto za neprofesionalnost, iznošenje radikalnih stavova, aktivizam i kršenja pravila novinarske struke, kao i puštanje filma za koji nisu pribavljena autorska prava, a emisija odmah ukinuta, sudovi to nisu uzimali u obzir, nego su Zagreb Prideu zamjerili što je nominacijom Vidović Krišto za "homofoba godine" podsjetio na epizodu koja se odvila šest mjeseci ranije i pomalo već pala u zaborav.
No kada je slučaj, i to nakon punih 11 godina, došao na ocjenu Ustavnog suda, ispalo je kako redovni sudovi nisu ispitali postoji li pravična ravnoteža između prava Vidović Krišto na poštivanje osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, te između prava na slobodu izražavanja.
Ustavni suci pozvali su se na praksu Europskog suda za ljudska prava po kojoj sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskog društva i jedan od osnovnih uvjeta za njegov napredak te, uz ostala, citirali stajalište kako se "pravo na slobodu izražavanja odnosi, ne samo na "informacije" ili "ideje" koje su blagonaklono prihvaćene ili se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju jer to zahtijevaju pluralizam, tolerancija i slobodoumlje bez kojih nema demokratskog društva".
U konkretnom slučaju Ustavni sud je pošao od toga da je nominacija Vidović Krišto za "homofoba godine" jedan od oblika aktivizma Zagreb Pridea u borbi za ravnopravnost LGBTQ osoba, te da njegovo pravo na slobodu izražavanja uživa jednaku zaštitu kao i pravo Vidović Krišto na čast i ugled.
Propusti redovnih sudova
Potom su sustavni suci kazali da sudovi nisu uzeli u obzir aktivističku narav izjava o Vidović Krišto zbog kojih je tužila Zagreb Pride, kao ni činjenicu da je on osnovan radi zaštite i promicanja prava LGBTQ osoba te da se u konkretnom slučaju radilo o natjecanju odnosno o nominaciji za "homofoba godine" koja je kao takva trebala biti provokativna te privući što veći broj građana na glasanje. Pored toga, kaže dalje Ustavni sud, tekst koji je pratio nominaciju pisan je u ironično satiričnom tonu, ali redovni sudovi to nisu tako ocijenili.
- Sudovi nisu uzeli u obzir ni društveno-političku atmosferu u trenutku u kojem su navodno uvredljive izjave dane, jer se upravo u to vrijeme vodila žustra javna rasprava o uvođenju spolnog odgoja u škole, u sklopu koje je svakodnevno dolazilo do iznošenja mnogih oprečnih i provokativnih stajališta te je i sama Vidović Krišto kao urednica emisije na državnoj televiziji bila aktivno uključena u tu raspravu, nakon čega se i Zagreb Pride njenim nominiranjem za "homofoba godine" indirektno uključio u tu raspravu smatrajući njen cjelokupni rad i djelovanje protivnim ciljevima radi kojih je Udruga osnovana - kaže Ustavni sud i podvlači kako Zagreb Pride, uostalom, nije iznio ništa što bi bilo očigledno neutemeljeno ili nije već ranije o Vidović Krišto bilo izneseno u medijima.
- Konačno, Vidović Krišto je javna osoba koja je u vrijeme nominacije za "homofoba godine" bila poznata široj javnosti kao voditeljica na državnoj televiziji, te bi stoga kao takva trebala iskazivati veći stupanj tolerancije na sporne izjave od privatnih osoba - rekli su ustavni suci i na kraju se osvrnuli na odštetu koju su joj sudovi dosudili ocjenjujući je vrlo visokom za neprofitnu udrugu što je u konačnici imalo i utjecaj na daljnji rad Zagreb Pridea, odnosno na odustanak od održavanja izbora za "homofoba godine" kao oblika njegova aktivizma.