Nekad se jeftino moglo ljetovati na Jadranu pod šatorom uz more bez razmišljanja o rezervacijama mjesecima unaprijed, no danas je to više iznimka nego pravilo. Samo parcele u kampovima s četiri i pet zvjezdica u špici sezone stoje od 100 do 150 eura dnevno, a rezerviraju se mjesecima unaprijed. I ne samo to, Hrvatska već nekoliko godina po cijenama drži rekord u Europi, no to ne smanjuje potražnju. Zato, tko god bude želio kampirati ovo ljeto na Jadranu, teško da će naći slobodnog mjesta. Špica je bez obzira na prilično visoke cijene rasprodana.
Do 9. srpnja u hrvatskim je kampovima realizirano čak sedam milijuna noćenja što je 5,35 posto više nego lani, super rekordne godine kada su hrvatski kampovi prvi put u povijesti realizirali čak 21,4 milijuna noćenja. Čisto usporedbe radi, rekordna godina prije korone, koja se često u uzima u obzir pri usporedbi rezultata - 2019., završila je s 19,2 milijuna noćenja u kampovima. Samo u Istri realizira se 52 posto svog prometa jer se ovdje nalaze najveći kampovi, a do 9. srpnja oni su ostvarili 3,7 milijuna noćenja što je plus od 5,66 posto. Osim Istre i druge su županije u plusu, a najviše kampista stiže uvjerljivo iz Njemačke, slijede ih Slovenci, Austrijanci, Česi, Poljaci, Talijani, Nizozemci.
Ulažemo u zvjezdice
- Za 2023. godinu prosječna cijena kampiranja u Europi, prema njemačkom autoklubu ADAC, iznosi 69 eura na noć, međutim, te cijene skaču ovisno o kvaliteti i lokaciji. U Hrvatskoj one za obične parcele iznose u špici od 100 do 150 eura dnevno, a cijene noćenja u mobilnim kućicama kreću se od 300 do 400 eura na dan. I teško da ćete u špici sezone u boljim kampovima sada naći mjesta. Današnjim kampistima više nije toliko bitna cijena, spremni su potrošiti više, ali da za to dobivaju adekvatnu kvalitetu. A kvaliteta hrvatskih kampova se u posljednjih deset godina iznimno podigla - kaže nam etablirani stručnjak za kamping turizam Jerko Sladoljev. Mnogi će reći da su investicije bile ogromne, no malo njih zna da se zapravo u hrvatske kampove ulagalo najviše u posljednjih deset godina na razini Europe. I zato su cijene porasle, ali i interes.
- Naši kampovi su u deset godina napravili ogroman iskorak. Od zemlje s kampovima s prosječnih tri zvjezdice prije 15 godina postali smo zemlja kvalitete s četiri i četiri plus zvjezdice. To je nešto što nijedna zemlja u Europi nije napravila. Tu nam sigurno pomaže i činjenica da većinom kampova upravljaju velike tvrtke koje su prepoznale taj proizvod i njime kvalitetno upravljaju. Što se tiče prosječne kvalitete kampova, mi smo na drugome mjestu, a prva je Nizozemska. Zbog svega toga Hrvatska jako dobro radi, ali općenito je trend u kampingu u cijeloj Europi u uzlaznoj putanji - objašnjava nam direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman.
Rastući trend
U ADAC-u tvrde da su u Europi odavno sve lokacije popunjene - od Sjevernog mora do Jadrana, Atlantika, Baltika.
- Postoji oko tisuću mjesta u Europi na koja svi žele otići. Top lokacije popunjene su ponekad već i od studenog. Oni koji smanje očekivanja, ipak mogu pronaći nešto za ljeto, pa i uz more. Ali, u kolovozu na Mediteranu je tijesno. Cijela je Europa na odmoru, navodi Uwe Frers - voditelj ADAC kamping portala Pincamp za njemačke medije. A glavni razlog odlične popunjenosti kampova u Europi nije samo pandemija koja je promijenila želje turista. Ona je trend odmora na otvorenome samo ubrzala. Prije 20 godina samo je pet posto Nijemaca iskazivalo interes za kampiranje, a 2022. taj je postotak 12 posto, pokazuju podaci ADAC-a. Istodobno, u cijeloj Europi stagnira broj kamping mjesta na oko 28.000. Zbog toga se duž francuske i španjolske obale često kampovi moraju rezervirati pola godine unaprijed. Velika potražnja posljedično uzrokuje rast cijena.
30% se predomislilo
- Postoji jedna tržišna niša koja nije osjetljiva na cijene. Može se podignuti cijena, oni će ju platiti. To se desilo u velikom dijelu kampova u Istri. Bitna je kvaliteta i sadržaj, ali i taj osjećaj koji ti daje odmor u kampovima. To je pandemija ubrzala, ali i činjenica da ljudi žele biti na otvorenom, u harmoniji s prirodom, da se žele socijalizirati i biti casual. Žele slobodu, a to je sinonim za kampiranje. I baš zato čak 30 posto gostiju koji su dosad ljetovali u hotelima i apartmanima sada biraju kampove - ističe Jerko Sladoljev.