‘Mira neće biti sve dok fakultet ne bude mogao izabrati dekana ili dekanicu koje želi!‘

NKana ulazu u dekanat, prostor za članove uprave gdje je i dio općih fakultetskih službi, odnedavno stoji obavijest o potrebi najave prije dolaska. Na vratima dekanata postavljeno je zvonce. I ostale su službe, poput studentske referade, izolirane od korisnika. Traži se online najava dolaska. Iz revolta, dio studenata i nastavnika prije desetak je dana oblijepio ulazna vrata dekanata zahtjevom za ostavkom privremene uprave, porukom "FF je naš!" i sličicama prekrižene glave o. d. dekana Miljenka Šimprage. Jedna takva našla se i na kvaki ureda dekana, koja po novome omogućava otvaranje vrata samo s unutarnje strane. U četvrtak 22. listopada dio profesora i studenata na staklu dekanata ostavlja zajedljivu poruku o "deložaciji bespravnih korisnika M. Šimprage i njegovih o. d. prodekana K. Pavline, T. Galovića, A. Munk, N. Mihal-Brandl i V. Kovačića".

U poruci, u čijem je vrhu u crvenom krugu stajala Šimpragina prekrižena glava, a u donjem dijelu isto takva Borasova, stoji kako su navedeni bespravno zauzeli fakultet, devastiraju njegove prostore postavljanjem brava i zvona te ograničavaju studentima i zaposlenicima ulazak u prostor. "Kako imenovani nisu u mirnom postupku shvatili da na Filozofskom njihova vladavina nepravde nije dobrodošla, pokrenut je ovršni postupak radi iseljenja", sažetak je poruke s potpisom "Filozofski je naš!".

Paralelno, na razne je adrese poslano otvoreno pismo sa zahtjevom za ostavkom o. d. dekana koje je potpisalo više od 200 nastavnika Filozofskog. Ukupno ih je na fakultetu 600-tinjak. Nova privremena uprava, koju je na Filozofski sredinom srpnja instalirao Senat Sveučilišta na prijedlog rektora Damira Borasa, a protiv volje većine u Fakultetskom vijeću Filozofskog, postavljanje zvona pravda epidemiološkom situacijom.

- U situaciji kada su vrata dekanata širom otvorena, gdje se u doba epidemije šeće tko god hoće, gdje rade ključne službe o kojima ovisi funkcioniranje fakulteta, nije li logično da želim sačuvati zdravlje ljudi? I uputu da se u dekanat dolazi uz prethodnu najavu, stavili smo u cilju zaštite zdravlja zaposlenika, objašnjenje je o. d. dekana Miljenka Šimprage, ujedno prorektora Sveučilišta, dakle bliskog suradnika (na Filozofskom ne baš omiljenog) rektora Damira Borasa. Zvonce je tu, dakle, zbog sprečavanja zaraze.

- Da li virus zvoni i prolazi kroz kvake, ne znam - komentira Neven Jovanović s Odsjeka za klasičnu filologiju, već niz godina aktivan u opoziciji spram uprava koje nisu sklone suradnji s Fakultetskim vijećem.

Neočekivana smjena

Mira na Filozofskom (opet) nema. Opozicija novu upravu zna interno nazvati veterinarskom (o. d. dekana diplomirao je 1983. na Veterinarskom fakultetu) ili pak kraticu o. d. (obnašatelj dužnosti) proširuju na o. o. d. (oktroirani obnašatelj dužnosti). Ukratko, privremena uprava ima ozbiljnih problem s većinom u Fakultetskom vijeću koje ukupno čini 91 član, kao što većina ima problem s nametnutom upravom. Situacija je prilično polarizirana i unatoč percepciji potpunog kaosa, paradoks je što nastava (virtualna/uživo) ide sasvim solidno. Privremena uprava Filozofskog na čelu sa Šimpragom ima zadatak provesti izbore za novoga dekana, nakon što je ljetos Senat na prijedlog rektora donio odluku o suspenziji Vesne Vlahović Štetić, dotadašnje dekanice izabrane voljom upravljačkog tijela Fakulteta (Vijeća).

Po službenom obrazloženju sa Sveučilišta, dekanica kojoj su do kraja mandata ostala nepuna tri mjeseca, smijenjena je nečasno zbog "ozbiljnog i trajnog kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu i na njemu utemeljenih odluka". Sada je na slobodnoj studijskoj godini.

- Smjenu nisam očekivala. Jasno mi je bilo da je rektor nezadovoljan što je Vijeće Filozofskog donijelo odluku da je njegov prorektor Ante Čović neodgovarajuće biran u zvanje redovnog profesora. Profesor Čović je onda tužio za mobing i dobio drugostupanjsku presudu protiv Filozofskog. Rektor je tu presudu iskoristio za moju smjenu, iako za to ne vidim uporište u Statutu Sveučilišta, kaže smijenjena dekanica. Presudu smatra dvojbenom, jer je traženo izuzeće sutkinje zbog povezanosti s prorektorom, no ono nije odobreno. Potom je kao pojedinac ušla u pravnu bitku i zatražila dozvolu za reviziju procesa na Vrhovnom sudu. Ustavnom sudu podnijela je zahtjev za zaštitu prava. Sadašnju situaciju s privremenom upravom Štetić ocjenjuje prilično kaotičnom.

- Dio ljudi nezadovoljan je nekim odlukama prinudne uprave, primjerice, one o. d. dekana da asistenti na projektima ne mogu glasati za suradničke predstavnike u Fakultetskom vijeću, što je, mislim, jedinstven slučaj na Sveučilištu. Prinudna uprava treba prvenstveno osigurati izbor novoga dekana, ali to nikako da se dogodi. U zadnji čas je o. d. donio odluku da se sjednica Vijeća na kojoj kandidati predstavljaju programe održi u dva dijela, a nije mi jasno ni kako je to moguće po Statutu - kaže Štetić.

Lupanje po klupama

Riječ je o zadnjoj sjednici Vijeća, na kojoj su tri kandidata za dekana - Renata Geld, Tomislav Galović i Neven Jovanović - trebala predstaviti svoje programe, a obilježena je lupanjem većeg broja članova Vijeća po drvenim klupama dvorane 7.

Po objašnjenju lupača, to je bio revolt zbog manjka želje za komunikacijom u prinudnoj upravi, koja je došla na ideju da razlomi Vijeće, umjesto da omogući online sjednicu na kojoj bi cjelokupno biračko tijelo moglo saslušati programe kandidata te im postavljati pitanja, čuti se međusobno i raspravljati. U privremenoj upravi tvrde kako su Vijeće morali razlomiti u dva dijela zbog mjere Nacionalnog stožera o zabrani okupljanja (tada) više od 50 ljudi. Zato je Šimpraga na sjednicu pozvao polovinu članova Vijeća, no pojavilo ih se dodatnih tridesetak. To je shvatio kao opstrukciju sjednice i epidemioloških mjera.

Opozicijski dio vijećnika razdijeljenu je sjednicu nazvao protustatutarnom: to je, objasnili su, kao kada je Ustavni sud donio odluku da se ne mogu održavati razdijeljene sjednice Sabora. Tako je i kod nas. Po mišljenju većine FV-a, jedina moguća sjednica je ona u punom sastavu Vijeća, bilo fizički, bilo virtualno. Upravi, s druge strane, nije prihvatljiva online sjednica, zbog prethodnog slučaja u kojemu se takva, održavana preko servisa Big Blue Button, zbog pada sustava, rastezala kroz čitav dan. Bivša uprava, tvrde, nije nabavila novi server. Sve smo pripremili, ali nismo stigli dovršiti proces jer smo smijenjeni - odgovaraju u bivšoj upravi… U tjednu za nama o. d. najavljuje da će pozvati na razgovor sve troje kandidata za dekana/dekanicu kako bi se usuglasili o tehničkoj izvedbi nove izborne sjednice.

- Oblik održavanja nove sjednice bit će onakav kako se kandidati usuglase. Moramo postići suglasnost, kako pojedini kandidat ne bi naknadno stavljao prigovore. Nisam mogao pristati na fizičku sjednicu u punom sastavu Vijeća zbog odluke Stožera. Moja je poruka bila da treba umiriti situaciju. Ne znam zašto dio Vijeća ulazi u situaciju nemirnoga stanja. Time samo produžuju stvari. Moj je plan bio završiti izbor dekana do konca godine - tvrdi Šimpraga. Kandidatkinja za dekanicu, pročelnica Odsjeka za anglistiku, Renata Geld, smatra da je takav razgovor potrebno obaviti što prije. Tumači kako se za kandidaturu odlučila u kriznoj situaciji po fakultet, za koji smatra da ga treba voditi netko tko mu želi dobro.

Drugi put, pak, kandidaturu je podnio i Neven Jovanović. On je još u veljači dobio podršku Vijeća za svoju kandidaturu, no u travnju je Senat na prijedlog rektora Borasa uskratio suglasnost na njegov program i time ga odbacio kao kandidata za dekana. Uz korigirani program, odlučio se ponovo kandidirati.

- Zabrinjava me to što vidim da se vuku različiti potezi kojima je cilj promijeniti samu bit Filozofskog fakulteta. Od cenzuriranja e-liste na kojoj ljudi pišu što misle, preko načina održavanja sjednica Vijeća pa do isključivanja čitave grupe ljudi iz naše zajednice kojima je oduzeto pravo glasa i biranja. Pristup Filozofskog je biti inkluzivan, a trenutno se događa da se sve više ljudi isključuje. Imate dojam da se borite sa zidom koji je sve viši. Nažalost, nova kriza je počela time da je o. d. dekana rekao kako treba šutjeti, ne buniti se, pa će sve proći. Oprostite, meni je to diskurs silovatelja. Filozofski na to ne treba pristati - kaže Jovanović, po kojemu je irelevantno kako će se organizirati sjednica cjelovitog Vijeća jer fakultet sigurno ima kapacitete za rješavanje takve tehnikalije.

Njega muči drugo: - Isključivost. Kao što to vidite kod Stožera koji tako komunicira s narodom, tako sada to vidim na fakultetu. Često nam se čini da je Filozofski Hrvatska u malom, nažalost, često ne po najboljim stvarima. Ljetos je na Filozofskom eskalirao i problem s upisima studenata. Privremena uprava optužuje stručnog suradnika Roberta Fabera za pokušaj opstrukcije upisa u preddiplomske studije, s obzirom na to da je dao ostavku na poziciju voditelja upisa tjedan dana prije početka upisa. To je, tvrde u privremenoj upravi, ugrozilo upise, pa su brže-bolje trebali osmisliti aplikaciju za online upisnu sezonu.

- Zbog okolnosti uzrokovanih rektorovom odlukom o suspenziji bivše uprave Filozofskog, nisam bio voljan preuzeti odgovornost za posljedice. Dodatni razlog moje ostavke jest taj što dvostruka mjerila u tumačenju propisa i zakona od strane Rektorata mene kao voditelja upisa mogu staviti u posebno težak položaj - obrazložio je Faber svoj postupak, ujedno prozivajući novu upravu zbog ukidanja jesenskog upisnog roka. U pravilu, jesenski se rok prijašnjih godina organizirao kada je ostajalo slobodnih mjesta, a ove godine nova je uprava odlučila uskratiti potencijalnim kandidatima jesenski rok, iako je, po Faberovim riječima, ostalo 107 upisnih mjesta. To je, kaže, ogromna financijska šteta za fakultet, a i šteta po kandidate.

Odgovor druge strane nudi o. d. prodekana za nastavu i studente Krešimir Pavlina:

- U ljetnome roku ove godine upisano je 935 kandidata. Prošle godine u ljetnome roku upisano je 850 kandidata, a u jesenskom roku 60. Dakle, u ljetnome roku upisali smo više studenata nego lani u oba roka. Nismo organizirali jesenski rok jer se procijenilo da bi na tom roku bilo još manje kandidata. Potencijalni interes pristupnika ne bi opravdao organizaciju jesenskog roka. Faber, pak, podsjeća da je Filozofski lani imao i tzv. prijemni ispit, zbog čega je u startu interes kandidata bio slabiji, zbog čega je bivša uprava odlučila ukinuti prijemne (da bi privukla više kandidata), no ne i jesenski rok.

Već viđeno

Bivša dekanica uzrok nezadovoljstva na Filozofskom vidi u nemogućnosti fakulteta da izabere upravu kakvu želi. Osim što je Senat odbio Jovanovića, ignoriran je i lipanjski izbor Fakultetskog vijeća da se profesora Dragana Bagića pozicionira na mjesto o. d. dekana. Umjesto njega, Filozofskom je nametnuta uprava - objašnjava bivša dekanica. - Nažalost, sve to smo već gledali 2016. godine, ali tada je barem obnašatelj dužnosti bio s našega fakulteta i poznavao je način njegova funkcioniranja. Vjerujem da će se cijela situacija smiriti kada fakultet bude mogao izabrati dekana ili dekanicu kojega želi i podržava, a koliko će vremena proći, teško je prognozirati - kaže Vlahović Štetić. Bez turbulencija nije prošla ni kandidatura za novoga dekana (sadašnjeg o. d. prodekana) Tomislava Galovića s Odsjeka za povijest, nakon što je otkrivena sličnost između njegova programa i programa Ivane Franić koja se 2017. (neuspješno) natjecala za dekanicu Filozofskog.

Opozicija uz to smatra Galovića Borasovim kandidatom. - Na kandidaturu sam se odlučio na poticaj kolega, suradnika i prijatelja. Osjećao sam dužnost da svojim znanjem i organizacijskim sposobnostima pokušam pomoći vlastitoj ustanovi, kroz pomirljiv pristup prema svim stranama. U tome sam imao pomoć i profesorice Ivane Franić, koja je bila u sličnoj situaciji kada se kandidirala 2017. godine. Zamolio sam je da mi ustupi na korištenje svoj tadašnji dekanski program, kako bih neke segmente iz tog programa u kojima sam već tada uočio kvalitetna rješenja ugradio u vlastiti program. Tražio sam i druge kolege da mi kažu svoja iskustva kako fakultet što bolje organizirati. Preuzeo sam manji segment iz programa prof. Franić i zato me žalosti što je samo taj dio programa privukao pozornost i što je zlonamjerno protumačen u javnosti.

Na pitanje zašto u programu nije naznačio da je riječ o preuzetim dijelovima programa prof. Franić, Galović odgovara: - Zato što nije takav običaj. To nije autorski tekst, tako mi je rekla i prof. Franić. To je vezano uz uvažavanje ideja i rješenja do kojih su došli oni koji su imali iskustva u upravljanju Fakultetom. Po njegovu mišljenju, unatoč teškoj situaciji, fakultet dobro funkcionira, a na pitanje tko je kriv za tešku situaciju koju spominje, kaže: - Možda je to i preteška riječ. Postoji nezadovoljstvo dijela kolega koji imaju drukčije poglede kako bi trebalo što organizirati. Po meni, temelj bilo kakvog napretka je dijalog i zajednički kompromisni put. Žalosti me politizacija naše ustanove, jer bih želio da se fakultetske stvari rješavaju unutar fakulteta.

Sram zbog institucije

S obzirom na to da je jasno da se to ne događa, jer privremenu upravu nije odabralo Vijeće, nego rektor, odnosno Senat, je li točno da je on rektorov kandidat?

- Zbilja moram reći da je ovo isključivo moja osobna kandidatura. Niti sam se s profesorom Borasom vidio niti čuo otkad je sve krenulo. Imam poštenu namjeru pomoći vlastitoj instituciji. Drugo nemam što reći. Osim to da se ne može i ne smije o Filozofskom fakultetu govoriti u kategorijama nametanja - kaže Galović.

Njegov kolega s Odsjeka, povjesničar Tvrtko Jakovina, poprilično je ogorčena stava. - Mnogih stvari me bilo sram u ovoj zemlji, načelno ne i instituciji na kojoj radim. Zadnje vrijeme, od rektora Borasa, sram me institucije na kojoj radim, sram me je atmosfere na Sveučilištu i osobno tražim način kako da tu agoniju završim, nekamo odem. Da više to ne promatram iz prvoga reda. Kao što je u cijeloj zemlji negativna selekcija kadrova, takva je i na Sveučilištu i na fakultetu. Na odsjeku, fakultetu, Sveučilištu i u zemlji nema čovjeka koji nije dobio posao a da nije znao da će biti zaposlen. I ja sam u tome, na svim svojim natječajima sam bio jedini kandidat. Ne kažem da su svi ti ljudi loši, mi naprosto nemamo tržište. Na Filozofskom se dogodilo da je sasvim dovoljno onih da sustav bude perpetuiran, jer moraju vraćati usluge ili smatraju da je to patriotski - kaže Tvrtko Jakovina.

Pesimističan je i Aleksandar Štulhofer s Odsjeka za sociologiju jer se pribojava da rješenja krize na Filozofskom u ovome trenutku nema.

- S jedne strane imamo čelnike Sveučilišta koji iz osobnih razloga žele što više naškoditi fakultetu, a s druge strane je većina u Vijeću fakulteta koja, imam dojam, još uvijek misli da je bolje nastaviti trpjeti okupaciju i kaos nego ustupiti i centimetar teritorija u pregovorima. U takvoj situaciji najviše stradavaju oni koji primarno žele raditi svoj posao, podučavati i baviti se znanošću - smatra Štulhofer.

Dio profesora nije voljan javno se izjašnjavati o situaciji jer, kako kaže jedan od njih, na Filozofskom je zamrla ideja objektivnosti, a Sveučilištem vlada načelo: tko niže kimne glavom, taj bolje prolazi. Na svim razinama imamo bastione i pomaka u kvaliteti naprosto nema. Na pozicijama su znanstvene nule, ljudi koji ne napreduju, a kvalitetnih i samomislećih se brzo rješavaju. Ukratko, kaže, plivamo u oceanu bez reda i smisla, a jedini izlaz je u trenutku kada Boras i Čović odu u mirovinu. Mada ni tada neće odmah biti rješivi mnogi problemi na Filozofskom. Proizvoljnosti će ostati još dugo, a najveći je paradoks u tomu da su Čović i Boras stigli do svojih pozicija upravo iz i preko "slobodnog" Filozofskog.