‘Kako sad stvari stoje, obnova se neće ubrzati iako se nadam da hoće, i to hitno. Evo u čemu je problem‘

Kod Nataše Božić Šarić u Točki na tjedan televizije N1 gostovao je Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za obnovu. Sljedeći tjedan kreće obnova na tri lokacije, rušit će tri obiteljske kuće po zahtjevima za obnovu, a ne zbog sanacije ili sigurnosnih razloga.

Kada je u TNT-u gostovao u veljači rekao je kako prve bagere na terenu očekuje u roku tri mjeseca, od toga su prošla četiri.

- Da bi bageri došli na ulice, po Zakonu o obnovi, građani predaju zahtjeve ministarstvu. Ministarstvo ima 11.100 zahtjeva građana, od tih zahtjeva 18 odluka je došlo u Fond, a ukupno 155 akata iz ministarstva. Razlika između 155 i 18 su zapravo dokumentacija koju mi pribavljamo u upravnom postupku za ministarstvo, znači bruto površine zgrada, ocjena konstrukcije itd…, rekao je.

Na pitanje zašto se razlikuju brojke o kojima on govori i one objavljene, kaže:

- Možda su proslijeđene, ali nisu zaprimljene, s petkom ukupno imamo 155 akata zaprimljenih iz ministarstva, od toga je 18 odluka. Razlika su zapravo dokumenti, zaključci ili privremene odluke kojima ministarstvo od nas traži utvrđenje bruto površine zgrada, ocjenu konstrukcija ili tehničko-financijsku kontrolu. Neke odluke o obnovi stižu prvo građanima bez da dolaze u fond ili dolaze u Središnji državni ured. Ja govorim koliko je došlo u Fond. Fond pokriva višestambene zgrade, stambeno-poslovne i obiteljske kuće koje nisu u područjima prirodne katastrofe. One u područjima pokriva Državni stambeni ured. To je sve za Zagreb, objašnjava.

A kada bi zaista prvi bageri trebali izaći na teren?

- U petak smo potpisali tri odluke o izboru izvođača i idući tjedan bi trebalo početi uklanjanje tri obiteljske kuće na području Markuševca. Sada samo tri, ali 20 je navodno u pripremi, rekao je.

U nastavku je govorio o smanjenju proračuna Fonda.

- Dakle, točno je 28% je umanjen pororačun za 2021. to nije problem zato što je Fond javna ustanova koja se po Statutu i Ugovoru o osnivanju može i samostalno zaduživati, dakle, ako bude potrebe za financijskim zaduživanjem, Fond to može učiniti sam. Ovaj budžet koji je smanjen je smanjen s naslova Svjetske banke, zaduženja kod Svjetske banke fonda solidarnosti i praktički unutar proračuna ostajemo na istome, rekao je.

Na pitanje je li on onda idealna osoba za ministra financija, kaže:

- Ne bih rekao da je tako. Činjenica je da se mi možemo sami zaduživati, ali problem ovaj tren je više da obnova krene. Ako mi imamo tek tri uklanjanja sada u lipnju nama ovaj tren novac ne treba. Nije problem ovaj tren novac. Ja se nadam da će do kraja godine novac postati problem jer to znači da smo uspjeli upogoniti stotine i stotine milijuna kuna što kroz obnovu javnih što kroz obnovu privatnih zgrada.

Kaže da je teško napraviti procjenu troškova.

- Teško je zapravo napraviti procjenu kako će se obnova odvijati jer ona u ovom trenu najviše ovisi o tome kako će se zahtjevi obrađivati i pretvaranju zahtjeva građana u odluke ministarstva. Netko je vjerojatno napravio procjenu, ali moje mišljenje je da je to sklono kasnijem promišljanju i promjeni proračuna. Nije to konačno, kako se i sad proračun promijenio, ako se ubrza obnova ja sam siguran da će i država razmotriti direktno financiranje i povećanje proračuna fonda.

Na pitanje vjeruje li da će se obnova ubrzati, kaže: - Kako je krenulo, ne.

Govorio je i koji su razlozi toga.

- Ovaj tren, osim onih nasljeđenih razloga, nesređeni imovinsko-pravni odnosi, zatim nesnalaženje građana u samom Zakonu o obnovi koji je tehnički i pravno kompleksan, sada smo došli do faze kada imamo oko 11.100 zahtjeva i te zahtjeve ministarstvo obrađuje, ali kako mi kažu kolege, dosta njih je nepotpuno i zahtijevaju određene kontrole i ministarstvo na tome radi, ali tempo je jako spor. Zadnjih tjedana mi smo dobili po dvije odluke tjedno, što je vrlo sporo. Smatram da je ubrzanje potrebno napraviti kod izrada odluka o obnovi. To je problem koji svi skupa trebamo riješiti. Problematika je komplicirana, kaže.

Odluku o smanjenu proračuna, kaže, ne može tumačiti jer je Fond u tome pasivan i ne znaju kako se odluka određuje.

Na pitanje postoji li i dalje politička volja, za koju je u veljači rekao da je ključna za provođenje obnove, odgovara:

- Kao prvo, moja tadašnja procjena je očito bila dobra jer je na kraju izbor za ravnatelja pao na mene, meni bi odgovralo i da nije. Kako je, ja se tog posla ozbiljno primam. Politička podrška i ovog trenutka postoji zbog toga jer bilo tko tko želi preživjeti u politici ne bi smio zanemariti potres. Ako ni zbog čega onda zbog političkog pragmatizma. Dosad je podrška jako dobra i s nekim ljudima koji su uključeni u Upravno vijeće sam u jako dobrim odnosima, to su ljudi koji se također jako trude, četiri od njih su i ministri. Ja u Upravnom vijeću imam podršku za ono što radimo i vidim da se svi ljudi trude.

Također, ljudi koje mi kontaktiramo, među njima i Stožer, godpodin Medved i Milošević, praktički svakodnevim naporom pokazuju da praktički preko koljena lome eventulne adiministrativne barijere i pokušavaju napraviti najbolje što mogu. Mislim da politička podrška postoji i mora postojati. Da je drugačije, netko bi imao dugoročno problema.

Ponovno je komentirao smanjenje proračuna:

- Ja bih vrištao da je taj novac nama ovaj tren potreban. Nažalost, mi imamo otprilike 620 milijuna kuna još na dispoziciji. Kada potrošimo 556 milijuna, prije nego što dođemo u crveno, ja ću početi vrištati. Nažalost, to u ovom trenu ide toliko sporo da ne vidim to baš brzo.

Treba li rezati troškove zbog smanjenja proračuna Fonda?

- Mi ne trebamo rezati ni na kojoj stavci jer je naš proračun napravljen fleksibilno, mi ovisimo o zahtjevima građana i odlukama ministarstva. Dakle, mi ne znamo unaprijed koje konkretno zgrade ćemo raditi, to znamo tek kada je ministarstvo donijelo odluku za konkretnu zgradu. Prema tome, ne možemo unaprijed planirati. Ukupan administrativni trošak Fonda bi trebao biti ispod dva posto ukupnih svih troškova. Same plaće i sam trošak Fonda je vrlo skroman i ne utječe bitno na ove budžete.

Govorio je i vjeruje li da će se stvari ubrzati:

- Možda sam se krivo izrazio. Kako sad stvari stoje, nema ubrzavanja obnove, ali se nadam se će se ona ubrzati pod hitno. Imali smo lokalne izbore i stvari su usporile, operativa je usporila nauštrb građana budući da su se ljudi, koji su ključni u državi, pripremali za izbore. Vjerujem da će se sada ubzati.

Što očekuje od suradnje s novim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem?

- Očekujem dobru suradnju jer i on i ja i svi mi koji smo uključenu u to želimo prvenstveno najbolje svim građanima. Po dosadašnjoj retorici, a i kolege koje je Tomašević izabrao da budu u kontaktu s Fondom su stručni ljudi i očekujem jednu diskusiju koja će prvenstveno biti usmjerena u interesu građana i ubrzanja obnove, a onda će biti tehničko i pravno poduprta sa znanjima koje te kolege imaju. Prvo, gradonačelnik ima mogućnost imenovati dvije osobe u Upravno vijeće Fonda. On će učestvovati u upravljanju Fondom na način da odabere dvije osobe u Upravno vijeće, to je prvo. Drugo, može pomoći da se nepregledane zgrade još od prvog potresa ili od naknadnih, a njih ima stotine i stotine, pod hitno pregledaju i nakon toga može pomoći građanima u podnošenju zahtjeva, da im pruži pravnu pomoć na terenu, kaže.

Rekao je i kako bi puno pomoglo kada bi Tomašević ispunio obećanje koje je dao o predfinanciranju dokumentacije.

- Ali puno bi pomoglo i da prvo pregledamo sve zgrade. Još nismo sve zgrade pregledali, neke još ni od prvog potresa, a nekih 1000 od naknadnih. Građani su prijavljivali tu potrebu da se zgrade pregledaju, to nismo napravili.

U prvom trenutku Hrvatski centar za potresno inženjerstvo i volonteri su to ubacivali u bazu, ali kako je protok vremena ti ljudi to ne mogu volonterski izdržati. Lokalne uprave sada se odlučuju da na razini županija, općina i gradova, a to može i Grad Zagreb, financiraju te elaborate, odnosno nalaz ovlaštenog inženjera koji govori u kakvom je stanju konstrukcija zgrade. Moja preprouka je da se slijede prakse koje su se sada ustalile na terenu i da se te procjene plaćaju, kaže.

Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček prozvala ga je da Sisak nije posjetio.

- Ja nisam dobio poziv da posjetim Sisak. Ona mjesta za koja sam dobio poziv da posjetim sam posjetio. Odazvali smo se na svaki poziv. Upitno je što bi moje pojavljivanje u Sisku doprinijelo obnovi jer ja za Sisak nemam još nijednu odluku. Tako da ne znam o čemu bismo mi razgovarali.

Upitan je i što misli o premijerovoj izjavi da su mediji namjero Davora Filipovića zvali “Damir”.

- Mislim da je to slučajnost i Filipovića sam prepoznavao po prezimenu, ne po imenu.

Dodao je i kako vjeruje da je donio pravu odluku kada nije prihvatio da bude HDZ-ov kandidat na lokalnim izborima u Zagrebu. Naposljetku je u emisiji TNT televizije N1 rekao i kako ne isključuje budući angažman u politici.