Novi prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira politički je kompromis Vlade Andreja Plenkovića koji pokazuje da vladajući u predizbornoj godini nisu spremni ozbiljnije zadirati u politiku sankcioniranja osjetljivih djela poput isticanja fašističkih simbola ili izvikivanja pozdrava "Za dom spremni", slažu se naši sugovornici.
Stoga to djelo Vlada nije izmjestila iz prekršajnog i ugradila u Kazneni zakon niti je detaljnije propisala na što se sve postojeće djelo odnosi, već je samo tehničkim intervencijama drastično povećala postojeće novčane kazne - s dosadašnjih od 20 do 150 eura na minimalnih od 300 do čak 4000 eura.
Tehnička promjena
- Očito je Vlada zaključila da joj je prekomplicirano ovaj čas otvarati neka pitanja te se odlučila samo za tehničku izmjenu kazni. Bilo bi svakako bolje da je djelo javnog izvođenja ili isticanja simbola, tekstova i uzvika kazneno djelo, i to s konkretnijim opisom na što se sve djelo odnosi, ali ovo je očito politička taktika koja pokazuje da se radi o politički vrlo osjetljivom pitanju čije propitivanje Vladi sada ne odgovara - kaže dr. Dragan Bagić, nositelj kolegija Sociologija politike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
U postojećem zakonu nigdje se izrijekom ne spominju fašistički niti bilo koji drugi simboli, već se propisuje da će se onaj tko "na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20 do 150 eura ili kaznom zatvora do 30 dana". Tako definirano djelo podložno je interpretacijama, ističe dr. Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.
- Trebalo bi izričito propisati da se radi o fašističkim, ustaškim i drugim obilježjima, a ne koristiti općenitu formulaciju koja je podložna različitim tumačenjima - poručuje. Dodaje da je potrebno provesti široku reformu prekršajnog zakonodavstva jer je riječ o najkompleksnijem, najneuređenijem i najopsežnijem području.
- Prekršajno zakonodavstvo se mijenja fragmentarno, ali zakonodavac očigledno nije bio spreman ni za što drugo osim za povišenje kazni s obzirom na opću inflaciju. Pritom se nije vodilo računa da se naša primanja nisu povisila, pa se bojim da se pretjeralo s kaznama, osim kada se radi o veličanju fašizma - upozorava dr. Đurđević.
Ustavna stručnjakinja dr. Sanja Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci ističe da u zakonodavstvu vidi manji problem, a veći u sudskoj praksi u kojoj se pojedini prekršaji minoriziraju, a posebno ovaj. Prekršitelji se kažnjavaju toliko smiješnim iznosima da se ne može reći da su kazne bile odvraćajuće.
- Sama činjenica da je nešto kazneno djelo daje načelnu poruku, ali je čovjeku u konačnici svejedno je li kažnjen po jednom ili drugom zakonu ako je kažnjen brzo i puno. Uz to, prekršajni postupak ide brže i efikasniji je od kaznenog, koji je kompleksniji i dugotrajniji - ističe.
Vezano uz sam sadržaj djela koji nije mijenjan, dr. Barić podsjeća da se na kraju sve svodi na pitanje što bi bilo idealno, a što je politički moguće.
- Ako je ovo nešto što je politički moguće, onda je svakako bolje ovo nego čekati neka idealna vremena, tim više što znamo tko je na vlasti: ako su spremni usvojiti ovakve izmjene, onda to pokazuje spremnost MUP-a da nešto promijeni. Naravno da bi bilo jako dobro osuvremeniti cijeli sustav, ali ako je to u ovome času politički neizvedivo, onda je ovo što je učinjeno zapravo dobar smjer - smatra.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter posebno ističe problem neujednačenosti u postupanju kad je u pitanju pozdrav "Za dom spremni". U izvješću koje je uputila Saboru navodi kako je MUP prošle godine pokrenuo pet prekršajnih postupaka zbog ovog djela, a podsjeća da je lani potvrđena prvostupanjska presuda protiv okrivljenika koji je nosio šiltericu s natpisom "HOS - Za dom spremni". Izrečena mu je novčana kazna te mu je oduzeta šilterica.
Kažnjavanje žrtava nasilja
- Visoki prekršajni sud apostrofira da je ovaj pozdrav utemeljen na rasizmu te ‘simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti, manifestaciju rasističke ideologije kao i podcjenjivanje žrtava zločina protiv čovječnosti‘. Međutim, potrebno je da sva nadležna tijela ujednačeno postupaju te da se sudski postupci sustavno pokreću, a pozdrav sankcionira - upozorila je Šimonović Einwalter.
MUP u javnoj raspravi o prijedlogu izmjena zakona navodi da je osnovana i Međuresorna skupina za izradu potpuno novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, no ne navodi kada bi zakon mogao biti predložen. Očekuje se da će iz novog zakona biti izbačen niz djela, poput onog o vrijeđanju moralnih osjećaja građana, ali i odavanja prostituciji - djelo prema kojem Hrvatska, jedina u EU, kažnjava prostitutke.
- Nedopustivo je da i dalje sankcioniramo žrtve nasilja pod krinkom morala koji je licemjeran jer se kažnjavaju samo oni koji se odaju prostituciji, dakle žene koje su najčešće žrtve nasilja. Umjesto da im se pomogne da izađu iz začaranog kruga i da imamo izlaznu strategiju za žene koje su u prostituciji, mi ih kažnjavamo, čime ih sekundarno viktimiziramo i onemogućavamo da prijave nasilja koja su vezana za njih - poručuje dr. Đurđević.