Britanska premijerka Liz Truss dala je ostavku nakon samo 44 dana otkako je uselila u svoj ured u Downing Streetu. Postala je predsjednica Vlade Ujedinjene Kraljevine s najkraćim stažem u povijesti. U toj kratkotrajnoj vladavini, kako piše naš kolega Ivan Fischer, pokopala je dva stupa britanske tradicije - kraljicu Elizabetu II. i Konzervativnu stranku. Usput je pokopala i funtu zbog svojih čudnih ekonomskih politika.
Dok je Liz Truss pokušala srezati proračun javnim službama, naš premijer Andrej Plenković povećava rashode i muku muči sa zahtjevima sindikata za značajnijim povećanjem plaća u javnoj i državnoj službi. Ni nakon više rundi pregovora nisu se uspjeli dogovoriti oko povećanja povišice. Sindikati javnih službi traže 13 posto veću osnovicu za izračun plaća, a Vlada nudi šest posto i povećanje dodataka na plaću. Pod prijetnjom masovnog štrajka, pregovori se nastavljaju idući tjedan.
Ovotjedni rebalans državnog proračuna razotkrio je impresivnu nesposobnost Vlade i birokrata da potroše na pladnju serviran europski novac. Rashodi na stavci EU fondova smanjeni su za čak 5,3 milijarde kuna. Izgradnja Pelješkog mosta i svih pristupnih cesta koštala je nešto preko tri milijarde kuna, što znači da smo za ovaj novac mogli izgraditi još jedan most do Pelješca i prugu od Križevca do mađarske granice. Iz godine u godinu prihodi iz EU fondova nerealno su planirani i uvijek se napuhuju. Ponovno se pokazalo da smo kriminalno loši u trošenju sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu javnih zgrada nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Tako smo od dobivenih 7,5 milijardi kuna potrošili manje od 20 posto, a najgore je Beroševo Ministarstvo zdravstva koje je od dobivenih 1,5 milijardu kuna povuklo tek nešto više od 14 milijuna kuna, mizernih jedan posto. Rok za trošenje ovog poklonjenog novca je kraj lipnja iduće godine, a Hrvatska će, iako je Komisija napravila presedan i produžila nam rok za godinu dana, sasvim sigurno morat vratiti barem trećinu tog iznosa u europski proračun.
Zahvaljujući Politicu saznali smo da Hrvatska namjerava sudjelovati u obuci ukrajinskih vojnika, i to u sklopu misije koju organizira EU. Ni tri sata od objave te informacije saznali smo da je predsjednik Republike Zoran Milanović žestoko protiv toga i da neće odobriti obuku ukrajinske vojske. Zakon kaže da strana vojska ne može ulaziti u Hrvatsku bez odobrenja predsjednika države, no njegovo protivljenje može srušiti dvotrećinska većina u Saboru. Kako to uvijek i bude kada se Milanović i premijer Andrej Plenković ne slažu u vanjskoj politici, posebno prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, pale su teške riječi. Premijer je ostao zgrožen Milanovićevim protivljenjem i tvrdnjom da bi obuka Hrvatsku uvlačila u rat. Predsjednik je žestoko odvratio da nas "šačica šarlatana" želi uvući u rat, te iznerviran optužbama da je "ruski čovjek" optužio Plenkovića da igra za Ruse jer im je dao Agrokor. Naravno da Plenković nije ostao dužan pa je Milanoviću poručio da je ili "Putinova korisna budala" ili ima neki razlog zašto podržava Rusiju koja je napala Ukrajinu. Za konačnu odluku o obuci morati će se pitati i oporba, a ona je za sada bliža Milanoviću nego Plenkoviću.
HDZ-ovi pokušaji stopiranja Antikorupcijskog vijeća, svađe, provokacije i uvrede - to je ono što je obilježilo drugu rundu javnog saslušanja pred tim tijelom kako bi se rasvijetlila velika pljačka Ine. Premijer Plenković, bivši ministar Tomislav Ćorić, kao i donedavni članovi Uprave Ine ponovno su se oglušili na poziv, pa je tako saslušan samo raniji član Uprave Davor Mayer. Mayerovo svjedočenje pokazalo se iznimno zanimljivim s obzirom na to da je detaljno opisao način poslovanja i kriterije odlučivanja u Ini, kao i utjecaj politike na upravljanje. Mayer je, među ostalim, naveo kako je Ćorić članovima uprave sugerirao da ne prave probleme oko Memoranduma koji je omogućio gašenje sisačke rafinerije, te da vode računa o tome da Hrvatska mora ući u Schengen i OECD.
Nakon uspješnog vođenja procesa poslijepotresne obnove na Baniji, a potom i spektakularne inspekcije ćelija istražnog zatvora, nevjerojatno talentirani Darko Horvat seli u Končar, kako bi poznatoj hrvatskoj kompaniji pomogao u proboju na strana tržišta. Bivši ministar gospodarstva, a onda i graditeljstva veliki je radnik. Nekadašnji visoki časnik vladajuće stranke ne zna što je dokolica, ne želi besposlen čekati potvrdu optužnice, pa se stavio na raspolaganje poznatoj domaćoj kompaniji. Uskoro će početi raditi u firmi “Končar - Aparati i postrojenja”. Horvatov novi poslodavac kaže da su zbog skorašnjeg odlaska u mirovinu inženjera koji je strateški sudjelovao u tehničko-komercijalnim poslovima vezanim za područje distribucije električne energije raspisali natječaj za “inženjera elektrotehnike sa značajnim operativnim iskustvom u tom području”. Na natječaju je odabran Darko Horvat koji će “djelovati isključivo na području elektrodistribucije, odnosno snažnijeg iskoraka društva “Končar - Aparati i postrojenja” na inozemna tržišta”.
*Kroz političku analizu tjedna, koju uređuje zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista Nino Đula, vode vas naši novinari Goran Penić, Marko Špoljar, Ivanka Toma i Rozita Vuković.