Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatske autoceste planiraju do kraja 2024. godine na 1.120 kilometara autocesta kojim upravlja HAC uvesti sustav videonadzora kontrole brzine. Vrijeme uvođenja ovog novog sustava prije svega ovisi o odluci Europske komisije hoće li i kada odobriti sufinanciranje ovog projekta iz EU fondova.
Realizacija projekta ušla je u vrlo visoku fazu. Dosad je napravljen izvedbeni projekt kojim je utvrđen sustav nadzora brzine koji će se primijeniti te broj kamera koji će biti instaliran. Ministarstvo unutarnjih poslova složilo se s tim prijedlogom, a sad se čeka i suglasnost Ministarstva prometa. Prema informacijama Jutarnjeg lista, na svim autocestama kojima upravlja HAC bilo bi postavljeno 338 kamera za kontrolu brzine. A koristio bi se sekcijski, točkasti i mobilni način mjerenja brzine.
Kod sekcijskog sustava mjerila bi se brzina vožnje na određenoj dionici autoceste između dva čvora. To znači da bi vozaču brzina bila mjerena od ulaznog čvora na autocestu do sljedećeg izlaznog čvora. Vrijeme prolaska određene udaljenosti podijelilo bi se s njegovom brzinom te bi se utvrdilo je li njegovo prosječno vrijeme prolaska dionice prekratko što bi značilo da je u prekršaju.
Točkasto mjerenje brzine bi se obavljalo uz pomoć kamera instaliranih na portalima autocesta.
One će mjeriti trenutnu brzinu vožnje.
Mobilne kamere bile bi postavljene u zonama radova. Te zone na autocestama najčešće su lokacije kršenja ograničenja brzine i tu se najčešće događaju prometne nesreće.
Kako saznajemo, podaci o prekršiteljima brzine slijevat će se u Centre za kontrolu prometa HAC-a koji je pak spojen s Centrom MUP-a. Pritom djelatnici HAC-a neće imati uvid u registarske oznake vozača i neće imati informaciju tko je prekršio ograničenje brzine. Dakle, policija će dobivati podatke o prekršiteljima ograničenja brzine na autocestama te će sukladno tome moći poduzimati daljnje korake. Pritom će, osim podatka kojom se brzinom vozilo kretalo, policija imati video snimku vozila i registraciju.
U Hrvatskim autocestama naglašavaju kako cilj ovog projekta nije kažnjavanje vozača. “Cilj implementiranja nadzora brzine kretanja vozila na autocestama je povećanje sigurnosti prometa, harmoniziranjem prometnih tokova te smanjenjem prosječnih brzina na razinu primjerenu ograničenjima brzina na nadzornim mjestima tako da se preventivno stvori navika ujednačene vožnje kod vozača i destimulira iste da mijenjaju način upravljanja vozilom kada se kreću izvan zone nadzora. Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na autocestama, povećat će se stupanj sigurnosti prometa na istima, smanjit će se posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, što će imati refleksiju i na način ponašanja vozača na ostalim cestama koje nisu uključene u projekt nadzora brzina”, ističu u HAC-u.
Procjenjuje se kako bi cjelokupni projekt bio vrijedan oko 80 milijuna kuna, ali će se implementirati jedino ukoliko dođe do sufinanciranja od strane EU fondova.