Iako je proizvodnja jaja u Hrvatskoj godinama bila jedna od rijetkih prehrambeno-industrijskih grana u kojoj smo proizvodili dovoljno za domaće potrebe, svi su izgledi da su i ta vremena iza nas.
Prve su procjene da je proizvodnja pala na 80 posto samodostatnosti, a stručnjaci prognoziraju kako ćemo do 2027., kada istječe rok EU za prilagodbu u obogaćeni podni uzgoj, pasti još 30 posto. Puno je razloga za pad proizvodnje jaja koji bilježe i zemlje EU, a glavni su štete od pojave ptičje gripe, velik rast cijena stočne hrane, energenata i ostalih troškova u proizvodnji.
Loše prognoze
S obzirom na to da je proizvodnja pala, a potražnja sve veća, osobito u ovo predblagdansko vrijeme, narasle su i cijene. Kako nam kaže Branko Bobetić, direktor Croatiatočara, na europskom tržištu cijene su u usporedbi listopad 2021.-22. narasle prosječno 71,7 posto, što je izravna posljedica rasta cijena stočne hrane od oko 80 posto, a energenata i više od 200 posto.
U odnosu na preduskrsno vrijeme, kada je najveća potrošnja jaja, cijena je za A klasu s prosječnih 15 kuna skočila na 20 kuna, a u nekim trgovačkim centrima s početkom prosinca već je i 22 kune. Prognoze Državnog zavoda za statistiku su da će cijena još rasti za 43 posto. Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, kaže da se najveći rast bilježi u Njemačkoj, čak 94,6, i Mađarskoj, 81,6 posto.
- Hrvatska ima kapacitet od 2,700.000 kokoši nesilica i i lani je proizvedeno 662,472.000 komada, dok se ove godine očekuje nešto manja proizvodnja zbog ptičje gripe i salmonele. Cijene su u listopadu rasle u odnosu na rujan 7,8 posto, a u odnosu na prošlu godinu 58,4 posto. U studenome 2022. jaja su u Hrvatskoj imala cijenu u veleprodaji, ovisno o kategoriji, od 0,70 kn do 1,72 kn. A cijene su rasle u studenome od 28 posto do 90 posto u 2022. u odnosu na 2021. Interesantno, najviše, 91,38 posto, rasla je cijena najjeftinije kavezne S klase, dok je za jaja uzgojena u podnom uzgoju XL cijena rasla najmanje, 28,74 posto - kaže Zvjezdana Blažić.
Dodaje da se jaja koriste i u mnogim prehrambenim proizvodima pa se očekuje da pojedine tvrtke neće moći podnijeti rast cijena. Mnoge od njih stoga su već počele mijenjati recepture jaja ili smanjenje upotrijebljenog volumena hrane.
Jakov Ćorić, direktor bjelovarske Gale, kaže da su troškovi osušenog kukuruza, koji je uz soju osnova stočne hrane, sa 85 lipa za kilogram 2020. porasli na sadašnjih 2,60 kuna, a svi ostali inputi, poput računa za plin, struju, ambalažu i transport, narasli su 300 posto. Kako imaju vlastitu tvornicu stočne hrane te grijani uzgoj od izlijeganja pilenki iz jaja u svim fazama proizvodnje troškovi su enormno porasli.
Skupa prilagodba
- Ne smijemo zaboraviti ni značajne kreditne investicije koje smo imali u prilagodbi s kaveznog na obogaćeni podni, slobodni uzgoj, te amortizaciju strojeva, a gdje je još trošak radne snage. Moja je prognoza da će do 2027. godine, kada istječe rok koji je Europska unija dala u vezi s prilagodbom na zeleni plan, još neke farme staviti ključ u bravu, a naša će se samodostatnost smanjiti za dodatnih 30 posto - kaže direktor bjelovarske Gale.