Sutra u 18 sati na Trgu bana Jelačića počinje središnji prosvjed solidarnosti s Mirelom Čavajdom i ženama kojima je uskraćen prekid trudnoće. U subotu u 11 sati od zagrebačkog HNK će krenuti kolona Hoda za život u znak potpore svakom nerođenom djetetu. Koliko je podijeljeno hrvatsko društvo kada je u pitanju prekid trudnoće? Kakva nam je zakonska regulativa? Što znači liječnički priziv savjesti? Što o tome kažu parlamentarne stranke?
O svemu tome u HTV-ovoj emisiji Otvoreno su razgovarali ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić (HDZ), Marija Selak Raspudić (Most), Sandra Benčić (Možemo), Arsen Bauk (SDP) i Marko Vulić, pročelnik Katedre za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Splitu.
Prvi je riječ imao Ćorušić.
- Koliko mi je poznato u Hrvatskoj nitko ne zna raditi feticid. Mislim da će gospođa Čavajda biti upućena u Sloveniju, što će platiti HZZO. Feticid je postupak u kojem je cilj ubojstvo ploda. To je brutalan postupak kad se iglom ulazi u maternicu i gađa se srce fetusa. Radi se o ubojstvu, nakon čega se plod komada i vadi. Nimalo ugodno, rekao je Ćorušić.
Potom je riječ dobila Benčić.
- Prvo, pitanje dostupnosti i legalnosti pobačaja je jedno od rijetkih pitanja oko kojih nismo podijeljeni. Većina misli da je to pitanje prava žene. Samo 6 posto misli da treba zabraniti. To nije pitanje koje dijeli javnost. Drugo, naš zakon kaže da je svaka zdravstvena ustanova koja ima ginekologiju dužna osigurati pobačaj. To se do 10. tjedna radi na zahtjev, a kasnije se radi u samo tri slučaja od kojih je jedan ovakav slučaj kao kod Mirele Čavajde kad je plod teško oštećen. Ne navodi se nikakva gornja granica. U tim slučajevima povjerenstvo treba odlučiti, a ostalo je na ženi. Sve četiri bolnice osim Sv. Duha su propustile utvrditi da se radi o teškom oštećenju. Sv. Duh je to rekao, ali i dodao da nemaju ljude za provesti taj postupak. U Sloveniji su odmah rekli da se doista radi o takvim oštećenjima da plod neće preživjeti. Drugostupanjski je sve potvrđeno, no prije toga je bilo maltretiranja ove hrabre žene kojoj svi imamo biti zahvalni, rekla je Benčić.
Ministra zdravstva Vilija Beroša optužila je da je pozivao na nezakonitosti, ali ih i činio.
Ćorušić je potom uzvratio da on nije bio član povjerenstva.
- Ako je itko kriv, kriv je Sveti Duh jer su čekali s očitanjem nalaza 9 dana. U tim prvim nalazima nije bilo naznaka hidrocefalusa. Zatražili smo drugi magnet koji je učinjen i očitan i u kojem se vidi neočekivana progresija tumora. Dijete vjerojatno ne bi preživjelo, rekao je Ćorušić.
Bi li se zakonom liberalizirao pobačaj, upitao je Bauka voditelj i urednik emisije Mislav Togonal.
- Ne bi se podizao broj tjedana za pobačaj. Ali maloljetnice od 16 godina bi mogle same otići na pobačaj, roditelji će biti informirani, ali zadnja riječ je od trudne djevojke. Ono što bih ja pitao Ćorušića je je li se moglo očekivati da će Čavajdin plod imati teška oštećenja? Jer ako je - onda je to trebala utvrditi i prvostupanjska komisija, poručio je Bauk.
- Na temelju nalaza koje smo tada imali na uvid i imajući iskustva u liječenju takvih tumora, zaključili smo da nismo sigurni koliko je tumor agresivan i da doista nije operabilan. Zato smo tražili drugu magnetsku rezonancu koja je pokazala da je tumor jako agresivan, objasnio je Ćorušić.
Bauk je potom rekao da je nalaz trebao reći da se ili može očekivati teško oštećenje ploda ili da se ne može očekivati.
- Po meni su u tom slučaju bili zadovoljeni uvjeti da se trudnici omogući prekid trudnoće i to je po zakonu trebalo učiniti odmah. Nakon što se utvrdi da bi pobačaj bio legalan, onda se ide vidjeti kako bi se to trebalo izvesti. Smatram da je pitanje priziva savjesti dovoljan razlog da se u Saboru sasluša ministar Beroš. Mislim da ovo zaslužuje javno saslušanje ministra, rekao je Bauk.
Selak Raspudić naglašava kako je u ovom slučaju bilo brojnih propusta.
- Od toga da je ministar rekao da se nazove njega, pa do toga da trudnica nije dobila psihološku pomoć i o njezinoj se zdravstvenoj dokumentaciji javno raspravljalo. Što se tiče samog slučaja, treba reći da stvar nije jednostavna. Zakon govori o prekidu trudnoće. Javnost misli da je prekid trudnoće ujedno i smrt ploda, no ovdje imamo prekid trudnoće u kojem plod može preživjeti. Ne postoji zakon koji regulira feticid, ali postoji zakon koji govori o teškom ubojstvu ako je u pitanju trudnica. Ne znam kako se povezuje prijevremeni porod s nužnošću umorstva tog ploda. Isti članak tog zakona kaže da je takav prekid trudnoće moguć ako je ugrožen život majke, rekla je Selak Raspudić.
- Humano postupanje je da se svaki život pokuša spasiti. SDP ne spominje nedovoljno reguliran članak 22 o kasnom prekidu trudnoće. U drugim se zemljama, kao granica, stavlja dob u kojoj plod može preživjeti. Također je pitanje razlikovanja teške malformacije i mogućnosti preživljavanja - no to su dvije različitih stvari. Kad bismo usmrćivali one s oštećenjem, kakvu poruku šaljemo recimo invalidima?, upitala je Selak Raspudić.
- Osjećam olakšanje što će se riješiti problem Čavajde i da će se to riješiti u okviru hrvatskog zdravstva. U Hrvatskoj nema tko napraviti feticid niti je on dozvoljen. Tu se još jednom pokazala važnost prenatalne dijagnostike. Da je nalaz stigao ranije, Čavajda bi ranije prekinula trudnoću i svega ovoga ne bi bilo. Ako se prekid radi kasnije, može biti više problema i za majku, rekao je pročelnik Vulić.
- Zakoni su vani puno detaljnije regulirani. No ja pitam što je prekid trudnoće? Ako dođe do prekida trudnoće, a fetus može preživjeti onda ga treba - što? Ubiti?, pitala je Selak Raspudić.
- Kako bismo primjenjivali kazneni zakon kad fetus nije osoba? Osoba i čovjek se postaje rođenjem. WHO razlikuje što je preuranjeni porod, no to je porod kod kojeg je rođeno živo dijete, a pobačaj je uvijek pobačaj. Kad se radi o intrauterinom prekidu trudnoće - to nije eutanazija. Kako je moguće da se po istom zakonu prekid trudnoće može izvesti u Sloveniji? Ovdje se radi samo o tome da hrvatske institucije pod HDZ-om nisu sposobne provoditi zakon, poručila je Benčić.
- Odluka drugostupanjske komisije je utemeljena u zakonu. To je presuđena stvar. Sve te priče je prekinula današnja komisija u kojoj su bile zastupljene sve struke. Što se tiče HDZ-a i politike, kad je u HDZ-u prevladavala desna struja, oni nisu željeli promijeniti zakon ili ga promijeniti na gore. A kad je ova centralna struja, oni ne mijenjaju zakon jer se boje desne struje, kaže Bauk.
- Slažem se da oko pobačaja nismo podijeljeni, ali oko ovog slučaja jesmo. Jako je bitna razlika što je pobačaj, a što prijevremeni porod. Porođaj je kad se porodi dijete teže od određene težine i starije od 22 tjedna. Starije od 22 tjedna ima šanse preživjeti. Hrvatska je po svom rješenju negdje u sredini u odnosu na ostale europske zemlje. Taj zakon treba doraditi i poboljšati. Zabrana pobačaja nikome nije donijela ništa dobro, istaknuo je Ćorušić.
Benčić je poručila kako je sramotno da "nas HDZ stalno dovodi u situaciju da građani nešto predviđeno zakonom moraju tražiti u drugoj zemlji".
- Ono što me zanima je na koji način ova država namjerava osigurati pristup pobačaju, a da ne prolaze torturu i stigmatizaciju, kaže Benčić.
Vulić kaže kako je priziv savjesti Ustavom zagarantirano pravo koje liječnik može i ne mora koristiti.
- Pobačaj je svima dostupan, no ovdje govorimo o prijevremenom porođaju nakon 22. tjedna, kaže Vulić.
- Nije bitno je li pobačaj dostupan u svakoj instituciji već da ga ima tko obaviti. A to je u Hrvatskoj moguće. Moramo uvažiti pravo liječnika na priziv savjesti, ustvrdila je Selak Raspudić.
Bauk kaže kako jedno pravo ne smije ugroziti drugo pravo.
- Ako pravo liječnika na priziv savjesti ugrozi pravo žena na uslugu, žena mora imati drugu mogućnost, istaknuo je.
- Čudno je da u Rijeci i Puli nitko nema priziv savjesti, a ovdje skoro svi, primijetila je Benčić.
Selak Raspudić je za kraj poručila kako ne želi živjeti "u društvu u kojem oni s invaliditetom nemaju pravo na život, a žene nemaju dostupne sve usluge".