ZAGREB - Medicinski potpomognuta oplodnja područje je koje treba vrlo pažljivo i promišljeno zakonski regulirati, u skladu s europskom regulativom, preporukama stručnih udruga i najnovijim znanstvenim mogućnostima i spoznajama, kaže ministar zdravlja Rajko Ostojić.
- Medicinski potpomognuta oplodnja nije samo stvar medicine, to je i stvar etike i prava. U svojem sam povjerenstvu za izradu nacrta zakona okupio stručnjake iz tih područja i siguran sam da će izraditi najbolji zakon.
Najbolje liječenje
Pri tome ne bježim od odgovornosti, ja sam ministar koji će zakon potpisati i predložiti, ali želim prije toga imati pred sobom doista sve relevantne informacije - kaže ministar Ostojić.
Nije želio polemizirati o tome u kojem trenutku nastaje život ni o tome jesu li djeca začeta IVF-om sklonija zdravstvenim problemima, već nas je uputio na stručnjake.
- O tome što ja mislim kad počinje život ne želim govoriti jer ne želim nikome nametati svoj stav.
To je vrlo kompleksna stvar i ja sam, kao što sam već rekao, okupio respektabilan tim stručnjaka svih profila da nam predlože zakonsku regulativu koja će svakom paru koji se bori s neplodnošću ponuditi najbolje moguće liječenje - ponavlja ministar Ostojić.
Premda se slaže da zigota koja se podijelila u dvostanični zametak predstavlja živu jedinku, dr. Hrvoje Vrčić, ugledni stručnjak sa Zavoda za humanu reprodukciju i endokrinologiju zagrebačke Petrove bolnice, ističe da pitanje “kada postaje život” nije najvažnije kad se radi o MPO-u.
- I liječnici i neplodni parovi s ogromnim se poštovanjem odnose prema životu i to je najvažnije. Mislim da treba biti vrlo oprezan i s velikim respektom pristupati svakoj odluci.
Zalažem se za blage stimulacije i manji broj oplođenih jajnih stanica, u skladu sa zdravstvenim stanjem i dobi žene i željama para - kaže dr. Vrčić.
Višeplodne trudnoće
Posebno reagira na tvrdnje da su djeca rođena nakon in vitro oplodnje sklonija raznim bolestima te pozivanje na “neka istraživanja koja pokazuju da je, primjerice, cerebralna paraliza pet puta češća kod djece rođene nakon IVF-a”.
- To nije istina. Ako uzmemo iste parametre i usporedimo spontano začetu djecu i djecu začetu in vitro oplodnjom, neće biti vjerodostojne razlike - ističe.
Naime, kad bi se uzeo uzorak sve djece rođene nakon IVF-a u posljednjih tridesetak godina i uzorak sve spontano začete djece, sasvim bi se sigurno pokazalo da su djeca začeta IVF-om boležljivija i s većim zdravstvenim teškoćama. Ali to nema veze s IVF-om. - Radi se o tome da su kod IVF-a mnogo češće višeplodne trudnoće, odnosno blizanci i trojke, a takve su trudnoće po definiciji rizične i najčešće završavaju prijevremenim porodom, koji je pak ‘krivac’ za veće zdravstvene probleme kod djece, jer, primjerice, još nije sazrela neuromuskularna veza.
Najviše dva embrija
No, kad bismo usporedili spontano začete dvojajčane blizance i one rođene nakon IVF-a, razlike ne bi bilo. Štoviše, možda bi rezultat bio u korist djece iz IVF-a, iz razloga što su takve trudnoće pod jačom medicinskom skrbi - objašnjava dr. Vrčić. Cilj je svakog postupka MPO-a rođenje jednog zdravog djeteta i moderno zakonodavstvo ide upravo prema tome. I hrvatski novi zakon, koji će uskoro na javnu raspravu, nastojat će smanjiti broj višeplodnih, dakle rizičnih trudnoća. Propisat će se da se u tijelo žene mogu vratiti najviše dva zametka, uz preporuku da se mlađim ženama, sukladno preporuke europske udruge stručnjaka za humanu reprodukciju ESHRE, vraća samo jedan zametak.