Da nas prema trenutnoj situaciji s covidom-19 najesen vjerojatno čeka teška situacija gotovo i nema dvojbe, ali što bi, kad i pod kojim uvjetima trebalo učiniti da se smanji ugroza pandemije zasad na razini EU ostaju bez odgovora.
Samo poručuju da "zdravstvena politika i politika cijepljenja ostaju u nadležnosti država članica, uključujući i odluke o javno zdravstvenim mjerama", odnosno to bi značilo da nekog zajedničkog plana za borbu protiv korone zasad neće biti! S druge strane, Svjetska zdravstvena organizacija za Europu i ECDC već su izdali smjernice za sve zemlje, što uključuje pojačano praćenje i nadzor svih respiratornih bolesti, uključujući i covid-19, i to prije jeseni.
Razlog ove preporučene budnosti je činjenica da Europa trenutačno broji blizu tri milijuna novih slučajeva, i to uz bitno smanjeno testiranje, hospitalizacije su se udvostručile, a svakog tjedna umire oko 3000 ljudi. I u Hrvatskoj je u odnosu na isto razdoblje prošle godine broj novozaraženih trideset puta veći. No, sreća je jedino što se radi o omikron varijanti koja zasad ne puni bolnice u većoj mjeri jer simptomi su lakši nego kod delta varijante.
Ova trenutno kružeća BA.5 podvarijanta mogla bi za hladnijih vremena, kad se više boravi u zatvorenim prostorima, raditi veće problema. Zbog toga je Europa pod sve većom pritiskom da se nađe jedinstveni pristup za sve zemlje ne bi li se izbjegla još jedna smrtonosna pandemijska zima.
"Pripremiti se za budućnost sigurno je teško, ali s tim se hitno trebamo pozabaviti", kaže Hans Kluge, šef SZO-a za Europu. Pozvao je zemlje da ponovo pokrenu napore za ublažavanje posljedica pandemije, no nije preporučio obavezne mjere. Drži da bi zemlje trebale povećati stope cijepljenja, posebno u rizičnim skupinama, i promicati nošenje maski u zatvorenim prostorima i javnom prijevozu.
Slično govori i povjerenica za zdravstvo EK, Stella Kyriakides, koja je prošlog tjedna pisala ministrima zdravstva EU pozivajući ih da se pripreme za jesen jačanjem sustava nadzora i planiranjem potrebnog medicinskog materijala za kontrolu pandemije. No, po svemu sudeći, nekih strožih ograničenja, poglavito lockdowna, neće biti jer su se nad Europu nadvili i drugi teški problemi koje treba rješavati.
"Teško je očekivati da će EU, zbog energetske krize i inflacije, ovu zimu biti u stanju osigurati značajna sredstva za kompenzacije zbog covida-19. Mi ćemo se više orijentirati na promidžbu preporuka koje su dobro poznate s obzirom na to da pandemija traje već dvije godine.
Ono što je sigurno je da će se maksimalno pokušati zaštiti starije osobe i one s kroničnim bolestima. U tome bi cijepljenje, kao i pridržavanje temeljnih epidemioloških mjera trebalo imati najveći potencijal", kaže Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i šef Stožera civilne zaštite za covid-19.
Premda neki europski stručnjaci kažu kako bi trebalo izraditi pokazatelje o širenju infekcije, nakon kojih kreće određena zaštitna mjera, u ECDC-u drže da je to jednostavno nerealno.