Hrvatsko zdravstvo dobilo je svoj prvi proračun u eurima, a plan je da u sljedećoj godini ima na raspolaganju 4,786 milijardi eura ili 36 milijardi kuna, što je za tri milijarde (kuna) više u odnosu na ovu godinu. Odmah se nameće pitanje hoće li to biti dovoljno ili će za koji mjesec, po običaju, "zaškripati" s plaćanjima, a izlaz će se tražiti u eurima iz proračunskog novčanika. No, valja reći da će dio dodatnih prihoda "pojesti" povećanje plaća zaposlenih u zdravstvu, što je već dogovoreno s Vladom, a dio će se morati trošiti na poskupljenja svega, od potrošnih materijala do lijekova, za što će zdravstvene ustanove sredstva dobiti kroz povećane limite te cijene zdravstvenih usluga.
Ono što posebno "strši" u zdravstvenom proračunu je 710 milijuna eura ili 5,3 milijarde kuna proračunskih transfera, što je apsolutno najviše što se ikad našlo u ovoj stavci državnog novčanika. Naime, radi se o člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, po kojima je država obvezna plaćati doprinose obveznog i dopunskog osiguranja raznim kategorijama osiguranika te dio trošarina na duhan, što se u pravilu izbjegavalo.
Najčešće su ti transferi iznosili oko 2,6 milijardi kuna, a dio koji se odnosio na 33 posto trošarina na cigarete nije se uplaćivao. No, zanimljivo je da je novi proračun već prilagođen novim, predloženim zakonskim izmjenama po kojima se dio trošarina na duhan više neće uplaćivati u zdravstvenu blagajnu. Navodno je zato gotovo "poduplan" proračunski transfer, ali bez jamstva da će se to stvarno i dogoditi, osim "ako bude dovoljno prihoda".
Lijekovi na recept
Kako bilo, za lijekove na recept predviđeno je 635 milijuna eura ili 6 posto više nego u 2022., za bolničku zaštitu 1,7 milijardi eura ili 15 posto više, blagajna za posebno skupe lijekove imat će 181 milijun eura ili 2 posto više, a za primarnu zdravstvenu zaštitu previđeno je 652 milijuna ili 4 posto više. Na informatizaciju će se potrošiti 9,5 milijuna eura, a za mjerenje učinkovitosti bolničkog sustava 1,9 milijuna.
Što se prihoda tiče, procjena je da bi se iz doprinosa moglo namaknuti 3,692 milijuna eura ili 7,36 posto više nego u 2022. Prihodi povezani s projektom EU planirani su u iznosu od 13 milijuna eura, a radi se o četiri projekta: izgradnji integriranog informacijskog sustava (e-HZZO), upravljanju lijekovima (e-Lijekovi), uvođenju i nadogradnji sustava za praćenje i mjerenje učinkovitosti bolničkog sustava te TEHDAS (zajedničko europsko korištenje zdravstvenih podataka).
Zanimljivo je da još nema "čišćenja" broja osiguranika, kojih je u ovoj godini bilo 4,139.831, a toliko je predviđeno i u 2023., premda je popis stanovništva pokazao da bi ih trebalo biti ispod četiri milijuna. Očito najavljena suradnja između Ministarstva zdravstva i onog rada i mirovinskog sustava po kojoj bi samo oni prijavljeni na Zavod za zapošljavanje imali pravo osiguranja još uvijek nije dala rezultata. Istodobno, prosječan broj onih koji plaćaju doprinose je 1,668.729. Činjenica je također da zdravstvo i dalje ima dugove koji su do kraja lipnja dosegli 627 milijuna eura ili pet milijardi kuna.
Povećanje kvalitete
"Moramo se prilagoditi prihvaćenom zdravstvenom proračunu ne bi li svi osiguranici dobili ono im što solidarno zdravstveno osiguranje treba dati. Dobro je da će proračun u sljedećoj godini prvi put transferirati sva sredstva u zdravstvenu blagajnu po zakonskim obvezama", kaže direktor HZZO-a Lucian Vukelić.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković smatra da je vrlo važno financijski stabilizirati sustav u situaciji u kojoj troškovi stalno rastu. "Dio sredstava sigurno će se preliti u plaće temeljem potpisanih kolektivnih ugovora, ali vrlo je važno i da cijene usluga u zdravstvu budu realnije. Činjenica je da je zdravstvo na godišnjoj razini skuplje od 5 do 10 posto", zaključuje Jurković. U Vladi drže da predviđeni proračun osigurava povećanje kvalitete i učinkovitosti zdravstvene zaštite te da bi se očekivano trajanje života već iduće godine moglo podignuti sa 76,8 na 77,2 godine, a do 2025. na 78 godina!?