Prema smrtnom listu kojeg je izdao Matični ured Zagreb, Miro Čalušić (40) preminuo je 14. ožujka 2018. godine dok je bio na sudskoj tjeralici koja je raspisana nakon što je nepravomoćno osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora zbog davanja lihvarskih kredita.
Osuđen je jer je oštetio 20 građana kojima je zaračunavao nesrazmjerno visoku kamatu te se protupravno okoristio za 29,4 milijuna kuna. A kako je Čalušić umro tijekom žalbenog postupka pa je isti obustavljen, a njegove žrtve još uvijek nisu obeštećene, te je sve nekretnine naslijedio njegov otac Frano Čalušić čija se odvjetnica Višnja Drenški Lasan usprotivila automatskom oduzimanju nezakonite koristi pa je stoga danas na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, nakon prihvaćenog zahtjeva tužiteljstva, održano prvo ročište u postupku za oduzimanje nezakonite imovinske koristi u jednom od najvećih lihvarskih slučajeva u Hrvatskoj.
Umjesto osuđenog Mire Čalušića u sudnici je bio njegov posebni pravni zastupnik dok će njegovom ocu Frani Čalušiću u borbi za nekretnine koje su trenutno blokirane do okončanja postupka, pravno pomagati odvjetnica Drenški Lasan.
Postupak zapeo na početku
No, postupak je zapeo već na samom početku jer je zatraženo izuzeće raspravne sutkinje.
Naime, u zahtjevu za oduzimanjem imovinske koristi navedeno je šest točki od kojih se četiri odnose na samog Čalušića dok se u dvije radi o imovinskoj koristi koju je Čalušić stekao s pravomoćno osuđenim pomagačem Ivanom Anđelićem pa je sutkinja predložila da se postupak razdvoji u potonjem slučaju i da se odmah u tom dijelu krene s raspravom, dok bi u odnosu na (preo)ostale četiri točke zahtjeva postupak počeo nakon što se oformi drugi spis.
Tužiteljstvo se složilo s prijedlogom suda, međutim, odvjetnici Čalušićevih nisu.
- Protivim se u cijelosti razdvajanju postupka jer presuda koja je postala pravomoćna za Ivana Anđelića ne može biti dokaz u odnosu na radnje Mire Čalušića jer Miro Čalušić nije u poziciji bez provođenja postupka ispitati Anđelića u svojstvu svjedoka. Anđelić mora dati svoj iskaz pred sudom radi zadovoljenja načela konfrontacije. Nužno je u ovom ispitnom postupku osim Anđelića kao svjedoka ispitati i sve oštećenike i svjedoke kao i utvrditi je li Miro ili ne, počinio radnje koje su protupravne i kojima bi bila ostvarena imovinska korist navodno proizašla iz kaznenog djela. Dokazi koji su izvedeni u jednom kaznenom postupku ne mogu se prenijeti u drugi postupak - rekla je Drenški Lasan. Istog je stava i odvjetnik pokojnog Čalušića, no sud je nakon toga donio rješenje o razdvajanju postupka u odnosu na četiri točke zahtjeva za oduzimanjem imovine koje se tiču isključivo pokojnoga.
Čuvši to, odmah je reagirala Drenški Lasan.
- S obzirom na vaš stav koji je protivan praksi Europskog suda, tražim vaše izuzeće jer smatram da prethodno rješenje (o razdvajanju) predstavlja grubo kršenje prava. Stav suda je prema mišljenju protivan praksi Europskog suda i direktivi koja se ima primijeniti neposredno - dodala je Drenški Lasan smatrajući da je sud pristran.
Puno polemika
Inače, oko Čalušićeve smrti u Bosni i Hercegovini gdje je pobjegao, bilo je puno polemika. Njegovoj smrti prethodila je dan ranije prometna nesreća na prijevoju Privala, na magistralnom putu od Tomislavgrada prema Livnu. Po navedenoj dionici vozio je Golf kada se iznenada okrznuo s teretnjakom koji je vozio M.B. Nitko od dvojice vozača nije ozlijeđen, a na vozilima je bila tek manja materijalna šteta. Nakon tog udesa, Čalušić je otišao kući u Pasić gdje mu je nekoliko sati kasnije pozlilo pa su ga roditelji posjeli u auto i zaputili se prema Domu zdravlja.
No, dolaskom do liječnika bilo je prekasno jer više nije davao znakove života. Ne bi li se utvrdile okolnosti koje su dovele do tragičnog kraja, naložena je obdukcija, a tada, prema prvim informacijama, nije imao nikakve vidljive ozljede. Njegovo tijelo prevezeno je u Hrvatsku te je pokopan na Miroševcu.
Sumnje u smrt
Njegovi oštećenici od prvoga dana kad su doznali da je preminuo, sumnjaju u okolnosti pod kojima je umro. Tražili su i od tužiteljstva da provjere sve te sumnje, a institucijama su pisali i da su Čalušića nakon pogreba viđali po Zagrebu, na moru... S obzirom na njihove sumnje da je smrt inscenirana upravo radi nasljeđivanja imovine te ne vjeruju da je u grobu na Miroševcu sahranjen Miro Čalušić, tražili su od tužiteljstva ekshumaciju tijela do koje nije došlo jer, prema svim pokazateljima, Miro Čalušić je doista preminuo na datum naveden u smrtnom listu.
Čalušić je prvi puta uhićen početkom 2013. nakon što su građani počeli prijavljivati astronomske kamate koje je zaračunavao na posuđene iznose. Kako su iznosi luđački rasli dužnici su doživjeli financijski krah i ostajali bez domova. Tijekom suđenja, oštećeni su tvrdili da nisu dobili iznos zajma koji im je bio naveden u ugovoru, a kao osiguranje povrata sredstava on se upisivao na njihove višestruko vrednije nekretnine. Prema vlastitim svjedočenjima, neki od oštećenih su od njega posuđivali novac zbog malih prihoda pa su tako krpali rupe u kućnom budžetu, dok su neki uzimali zajam ne bi li svojoj djeci osigurali školovanje. Dok se Čalušić nalazio u istražnom zatvoru, neke od njegovih žrtava su se našle na meti njegovih suradnika koji su im prijetili da promijene iskaze na sudu, da ne dolaze na ročišta s ciljem odugovlačenja. Nekima je nuđen i novac.
Teško mu pao zatvor
Boravak u zatvoru Čalušiću je teško padao. Koristio je sredstva za smirenje, mijenjala mu se drastično kilaža, prema njegovim tvrdnjama, na sudu je plakao te ujedno tražio izuzeće sudaca. A 2013., dok se nalazio u istražnom zatvoru, netko mu je bio zapalio auto.
Od samog početka Čalušić je negirao krivnju tvrdeći da nikada u životu nije uzeo kamatu. Tvrdio je i da tim ljudima nije posuđivao novac radi kamata nego da su oni imali ideje koje im nisu uspjele a njemu su dali garanciju kroz nekretnine.
- Htio sam pomoći ljudima, što bi se meni vratilo u mom poslu koji radim, to mi je osnovni posao - mjenjačnica - uvjeravao je Čalušić svojedobno sve redom. Kao sredstva osiguranja povrata zajmova ugovarao je sporazume o prijenosu prava vlasništva na nekretnine, a istražiteljima je negirao počinjenje kaznenih djela i da nikoga nije ucjenjivao nego da ga je kriminalna grupa, koju je nazvao 'pokretom otpora', lažno optužila kako bi se domogla nekretnina do kojih je on došao na legalan način.
Idući na potezu je predsjednik Općinskog kaznenog suda u Zagrebu koji treba odlučivati o zahtjevu za izuzećem raspravne sutkinje.