S velikom strepnjom sinoć su stanari Ščitarjevske ulice na zagrebačkoj Peščenici promatrali buktinju i borbu vatrogasaca s vatrom kada su planula tri krovišta obiteljskih kuća.
I dok se još uvijek očekuje dovršetak kriminalističkog istraživanja, prema prvim informacijama sve oči istražitelja su uperene u 36-godišnjeg muškarca, žitelja obližnje Oborovske ulice odakle je, zapravo, sve krenulo.
Naime, oko 20.15 sati 36-godišnjak je, ne razmišljajući o posljedicama, u svome dvorištu plijevio i palio korov oko dviju betonskih šupa. Nije puno trebalo da požar zahvati drveno krovište pa da se buktinja preseli i na krovišta triju obiteljskih kuća u Ščitarjevskoj. Zagrebački vatrogasci su se promptno odazvali na intervenciju i uhvatili u koštac s vatrenom stihijom čiji je dim sukljao desetak metara u vis te se vidio i u susjednim kvartovima.
Pričinjena materijalna šteta je velika, a dok istraživanje još uvijek traje, policija podsjeća građane da prilikom "spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima".
-Takvi se požari, ako nisu strogo kontrolirani, zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte, a ujedno i ugroziti ljudske živote. Dolaskom toplijih i sunčanijih dana počinje sezona radova na poljoprivrednim površinama, okućnicama i vrtovima, a samim time započinje i spaljivanje korova, suhe trave i niskog raslinja čime se povećava opasnost od nekontroliranog širenja požara na otvorenom. Dozvoljeno razdoblje spaljivanje korova regulirano je Odlukama tijela lokalne samouprave (općine i gradovi, odnosno županije), s kojima se je potrebno prethodno detaljno upoznati. Tijekom dozvoljenog razdoblja pozivamo građane na dodatan oprez i stalni nadzor vatre do kraja spaljivanja suhe trave i raslinja s ciljem zaštite osoba i imovine - podsjećaju iz PU zagrebačke.
Također ponovno podsjećaju i kako spaljivati na siguran način ali i koje su sankcije:
• Prije spaljivanja, upoznati mjesno nadležnu vatrogasnu postrojbu (JVP ili DVD).
• Spaljivanje korova i biljnog otpada obaviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose općine i gradovi, odnosno županije.
• Odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad tako da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate.
• Tlo na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i otpaci, očistiti od suhe trave i svega onoga što je lakozapaljivo, a samo mjesto spaljivanja izolirati odnosno očistiti u širini najmanje 5 metara.
• Zabranjeno je spaljivanje u pojasu kraćem od 50 m od ruba šume, a pogotovo unutar same šume.
• Biti nazočan spaljivanju granja i otpadaka, odnosno u svakom trenutku imati kontrolu nad vatrom, a uz sebe odnosno u blizini imati u pripremi sve što je potrebno za početno gašenje eventualnog požara (crijevo s vodom pod tlakom, pijesak, aparat za početno gašenje požara).
• Osoba koja je vatru naložila, dužna ju je i pravilno ugasiti.
• Mjesto paljenja smijete napustiti tek kad je vatra lokalizirana i u potpunosti ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem, odnosno natapanjem vodom.
• Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću. Nikako započinjati sa spaljivanjem tijekom dana, ako niste sigurni možete li mjesto spaljivanja sanirati najkasnije do sumraka, odnosno večeri.
• Preporučujemo građanima da osim spaljivanja, koriste i druge metode saniranja biljnog otpada (mljevenje u piljevinu, kompostiranje i dr.) kako bi se biljna masa iskoristila i spriječili nekontrolirani požari.
Za nepoštivanje odredbi Zakona, propisane su sankcije:
Na temelju Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 1.990,00 do 19.900,00 eura ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 260,00 do 1.990,00 eura.
Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 130,00 do 1.990,00 eura za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
Na temelju Odluke o mjerama zaštite od požara na otvorenom prostoru na području Grada Zagreba, novčanom kaznom od 65,00 do 130,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
Ako baci šibice, opuške i druge goruće i užarene tvari na otvorene površine ili obavlja radnje koje mogu prouzročiti požar,
Ako loži vatru na otvorenom prostoru u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna, a da nije poduzela mjere zaštite od požara,
Ako u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna koristi roštilj protivno mjerama zaštite od požara,
Ako u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna obavlja radnju (zavarivanje, brušenje i drugu radnju koja može uzrokovati iskrenje ili vatru na otvorenom području protivno propisanim uvjetima čija je svrha sprječavanje nastanka i širenja vatre na otvorenom prostoru.
Osim toga, navedenim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
