Od sredine ožujka 2020. godine do listopada 2021. godine Inspektori Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a izdali su 7.384 upozorenja, pokrenuli 309 prekršajnih postupaka, podnijeli 306 optužnih naloga i tri optužna prijedloga.
U skladu s Odlukom ministra zdravstva od 11. ožujka 2020. godine o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 kao i Odluke o posebnoj sigurnosnoj mjeri izolacije osoba u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru (samoizolacija), do 1. listopada 2021. godine, sanitarna inspekcija Državnog inspektorata izdala je ukupno 12.734 upravnih mjera – rješenja kojima je naređena mjera izolacije i liječenja osoba oboljelih od zaraznih bolesti, izolacija u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru- samoizolacija.
U 2020. godini sanitarna inspekcija zaprimila je 2.716 prijava vezanih za kršenje samoizolacije u svezi kojih su utvrđeni nedostaci i sanitarna inspekcija je donijela: 12 optužnih prijedloga, 17 obaveznih prekršajnih naloga, 614 prekršajnih naloga, 103 mandatne kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Na izdane prekršajne naloge podneseno je ukupno 384 prigovora nadležnim sudovima.
Sanitarna inspekcija obavila 3.728 nadzora
Vezano za nadzore nad provedbom Odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske donesene radi trenutačne zaštite života i zdravlja pučanstva u Republici Hrvatskoj, a u povodu Odluke o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 u navedenom razdoblju, sanitarna inspekcija je kontrolama provedbe navedene Odluke Stožra Civilne zaštite obavila ukupno: 3.728 inspekcijskih nadzora u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije.
U inspekcijskim nadzorima donijete su 265 upravne mjere o otklanjanju nedostataka, sukladno navedenom Zakonu i dva rješenja o izvršenju putem novčane kazne.
Od početka primjene izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti 11.3.2020. godine policijski službenici imali su ukupno 3 663 postupanja i to:
- 2141 upozorenja zbog nenošenja zaštitne maske ili maske za lice,
- 1313 novčanih kazni zbog nenošenja zaštitne maske ili maske za lice,
- 23 kažnjavanja pravnih osoba zbog zabrane/ograničavanja javnih događanja/okupljanja,
- 25 kažnjavanja odgovornih osoba u pravnim osobama zbog zabrane/ograničavanja javnih događanja/okupljanja,
- 20 kažnjavanja obrtnika zbog zabrane/ograničavanja javnih događanja/okupljanja,
- 6 kažnjavanja fizičkih osoba zbog zabrane/ograničavanja javnih događanja/okupljanja,
- 135 kažnjavanja fizičkih osoba ili vlasnika privatnog prostora zbog zabrane/ograničavanja privatnih okupljanja.
Nije sporno ograničenje prava, ali nužne su jasne odredbe
- Država u situacijama kao što je pandemija COVID-19 može ograničavati ustavom zajamčena prava što nije sporno. Sporno može biti, što u našem slučaju jest, tko je ovlaštenik na takva ograničenja. Na samom početku to je bio Stožer civilne zaštite bez jasnog normativnog uporišta da bi kasnije neki propisi koji se odnose na zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti i oni koji se odnose na civilnu zaštitu bili "popravljeni" . Važno je pitanje kakvo je shvaćanje pojma stožer u organizacijskoj teoriji? U tom smislu stožer je pridruženo tijelo, koji ima savjetodavnu i analitičku funkciju, ono ne donosi odluke. Zato je pozicija toga tijela u razmatranom smislu upitna - smatra prof. dr sc Petar Veić, sa katedre za materijalno i postupovno pravo riječkog Pravnog fakulteta.
- Drugo pitanje odnosi se na poštivanje propisa koji su donijeti ili su postojali prije radi sprječavanja širenja zarazne bolesti. Odgovor na to pitanje otkriva dubinu naše ukupne nezrelosti i neodgovornosti u provođenju zakona. Ono što je izostalo u djelovanju države u ovim okolnostima je propisivanje unaprijed mjera ograničavanja slobode, stupnjevito, vezujući ograničenja za određenu epidemiološku dinamiku. Potonje remeti pravni položaj građana stvarajući frustiranost I otpor. Asimetrija u primjeni prava i egzemplarnost u postupanju su nešto što ozbiljno utječe na pravnu sigurnost građana i na jednakost građana pred zakonom. To je važno političko pitanje. Možemo za primjer navesti poljoprivrednika u Maruševcu kojem je određena mjera samoizolacije koju krši na način da gnojidbom obrađuje svoju njivu te biva kažnjen za prekršaj. To bi bilo načelno prihvatljivo da je u to doba bilo jasno normativno uređeno što pojam samoizolacije sadrži. Dakle on nije nikoga ugrozio (možda može opteretiti zdravstveni sustav ako se ozlijedi u radu). S druge strane, imali smo slučaj ravnatelja bolnice koji sa prvim pristiglim cjepivom, u okolnostima kad je bilo jasno naglašeno kojim kategorijama osoba pripada to cijepivo, isto koristi za cijepljenje svoje rodbine. To je u datim okolnostima zlouporaba bez presedana, kršenje medicinske etike”; ističe neke dvojbene primjere prof. Veić.
Zaključno, možemo reći kako je osim za tijela zadužena za neposrednu provedbu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, pandemija COVID-a izazov i za zakonodovavce, ali i sudbenu vlast. O tome kako su sankcije koje su donosili i primjenjivali doista male učinak i u smislu generalne i specijalne prevencije bit će mogće podrobnije zaključivati tek nakon analiza odluka sudova, ali i stručnih radova o sudskoj praksi. Da su se neke pokazale itekako spornima vidi se i iz ustavnih tužbi koje su podnesene, ali i najavljenih tužbi čak do Europskog suda za ljudska prava.
Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.