U tijeku su ozbiljna previranja na Sveučilištu u Zagrebu. Rektor Damir Boras pod žestokom je paljbom zbog niza problema, od Filozofskog fakulteta koji nikako da dobije dekana kojeg želi, preko ignoriranja seksualnog nasilja, omogućavanja sebi bliskim osobama rad i nakon 70-te godine života, izmišljanje radnih mjesta na fakultetima da bi se zaposlilo kćer Jakova Sedlara, pa do toga da su se rektor Boras i njegova supruga cijepili preko reda.
Stvorena je klima u kojoj bi rektor Boras mogao biti smijenjen, ali je ishod ipak neizvjestan.
Što će se dogoditi ako Boras na kraju ipak „padne”? Hoće li to riješiti probleme Sveučilišta?
Najvažnije je pitanje kakav kadar obrazuje najveće sveučilište u Hrvatskoj. Je li visoko obrazovanje na razini današnjih potreba na tržištu rada ili je dio visokoobrazovanih osuđen na odlazak u inozemstvo ili pak rad u zanimanjima koja nemaju veze s onim što su studirali?
Imamo li visoko obrazovanje kakvo nam treba, ili smo na dobrom putu da postanemo nacija konobara?
Pogled iznutra dao nam je profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i bivši dekan toga fakulteta Neven Budak koji smatra da se Sveučilište treba reformirati, ali vjeruje da ga ne treba razbijati na više cjelina što se periodično otvara kao tema.
Dr. Mislav Balković, dekan visokog učilišta Algebra, ujedno predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju i Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo koji je osobito angažiran oko obrazovanja odraslih, visokog obrazovanja, te kreiranja obrazovnih politika u okvirima sustava strukovnog i visokog obrazovanja dao je svoj pogled na probleme Sveučilišta u Zagrebu.
A što ovakvo Sveučilište i sustav visokog obrazovanja znači za realni sektor, koliko su, i za što, osposobljeni mladi ljudi koji su izašli iz zagrebačkih fakulteta rekao je Aco Momčilović, član NO udruge Glas poduzetnika. Momčilović se bavi ljudskim resursima, ima vlastitu firmu, a u radnom je vijeku stjecao iskustvo u velikim međunarodnim korporacijama.