Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, prenosi N1.
Podsjetio je na ulazak u EU i referendum kojim je hrvatski narod potvrdio ulazak u EU.
“Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. Godina 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom”, poručio je premijer.
'Mi smo visoko eurizirana ekonomija'
“Mi smo 2017. pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura, nakon nekoliko mjeseci je vlada usvojila tu strategiju. Zašto Hrvatska pristupa europodručju? Mi smo visoko eurozirana ekonomija”, rekao je navodeći da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica. Napomenuo je i da je dio ročne štednje i kredita vezano uz euro.
“I štednja i krediti i robna razmjena i prihodi od turizma su vezani uz europodručje”, poručio je Plenković.
Govorio je i o zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. “Cilj je da prilagodba ide nesmetano i da se omogući funkcioniranje gospodarstva, da se građani informiraju na vrijeme i da očekivani ulazak u europodručje bude obavljen na korektan i pravilan način.”
Naveo je da će se za godinu dana u Hrvatskoj plaćati u eurima.
“Danas godinu dana – 17. siječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa. Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima”, rekao je.
“Prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure, riječ je o automatizmu”, kazao je Plenković.
Najavio je da će prvog ponedjeljka u rujnu, odnosno 5. rujna svugdje cijene biti istaknute i u eurima i u kunama i tako će biti istaknute do kraja 2023. Tako bi se, rekao je, građani mogli lakše prilagoditi.
"Pozivamo građane koji imaju gotov novac kod kuće da ga već polože u banke jer će se novac u kunama automatski pretvoriti u eure", kaže Plenković.
'Svi će moći kune zamijeniti za eure i nakon pet, 10 godina'
“Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina… besplatno zamijeniti novčanice kune u eure”, kazao je Plenković.
Ministar Marić je također govorio o dualnom iskazivanju cijena. “5. rujna kreće obvezno iskazivanje, do tog trenutka je dobrovoljno”.
Marić kaže kako postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena - automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti…
“Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima”, rekao je Marić.
Kaže da je to zbog ograničenog prostora, a velikog broja artikala, kao što je primjerice u slučaju kioska.
I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima, dodao je ministar.
'Sve ćemo učiniti da ne dođe do neopravdanog rasta cijena'
Naveo je da će niz tijela nadzirati ovo dualno isticanje cijena. Pozvao je građane da budu aktivni u javnom savjetovanju.
Ministar financija komentirao je i može li se očekivati dodatni rast cijena zbog uvođenja eura.
“Kad gledamo komunikaciju s građanima i kada gledamo iskustva drugih zemalja, upravo strah od dodatnog pritiska i zaokruživanje cijena je onaj koji naglašavam kao najvažniji i najveći. Radili smo analize, pokazalo se da je taj efekt bio jednokratan, u prvoj godini na prosječnoj razini 0,02 postotna boda”, objasnio je ministar Marić.
Dodao je da će se aktivirati niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena. “Sve ćemo učiniti da tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, odnosno da ga bude što manje, da lovci u mutnom ne ulove”.
“Pozitivni efekti su puno veći i značajniji”, dodao je ministar.