U razdoblju od 1. srpnja do 5. kolovoza izdano je 0,8 posto računa više nego lani, a iznos računa bio je 7,28 posto veći u ovoj godini kada je potrošeno 25,85 milijardi kuna u odnosu na 24,1 milijardu u 2018., pokazali su podaci Porezne uprave koje je prenijela Hrvatska gospodarska komora.
“Posljedica povećane potrošnje leži, među ostalim, u rastu potrošačkog optimizma i djelomično u daljnjem snažnom rastu nenamjenskih potrošačkih kredita stanovništva”, rekla je tim povodom direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. Pritom je u djelatnosti trgovine na veliko i malo ostvarena većina prometa, više od 60 posto ukupnog prometa u promatranom razdoblju, te je iznos računa bio 15,2 milijarde kuna, što je u odnosu na prošlogodišnje 14,3 milijarde povećanje od 6,07 posto.
“Tradicionalno je kolovoz najjači mjesec u trgovini pa se može očekivati da će se pozitivan trend nastaviti”, istaknula je Tomislava Ravlić.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci kalendarski prilagođeni promet realno porastao (korigiran za inflaciju) 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Stoga ne čudi što se i u analizi Vlade u sklopu Fiskalnih smjernica 2020.-2022. navodi kako će upravo osobna potrošnja najviše pridonijeti ukupnom gospodarskom rastu u srednjoročnom razdoblju zbog nastavka rasta zaposlenosti i plaća, visoke razine potrošačkog povjerenja, niske inflacije te rasta potrošačkih kredita.
Promatrano prema glavnim skupinama, najveći udio u izdacima činili su izdaci za hranu i bezalkoholna pića - 28,2 posto, zatim za stanovanje i potrošnju energenata 15,7 posto te za prijevoz 15,5 posto. U ukupnim izdacima su izdaci za razna dobra i usluge imali udio od 7,6 posto, za odjeću i obuću 7,3 posto, za rekreaciju, kulturu, pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje kuće 5,5 posto, a za komunikacije 5,4 posto.