Gen Z voli fleksibilnost i dobru plaću, dok su boomerima ključni korištenje vlastitih potencijala, kolegijalnost i prilike za učenje

Današnji se lideri moraju suočiti s izazovom kako pomiriti sve izraženiji međugeneracijski jaz jer su nove generacije na tržište rada donijele nova pravila igre. Regionalno istraživanje tvrtke MSS PULS o Iskustvu zaposlenika, u kojem je sudjelovalo 2000 ispitanika iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, u tome bi im moglo pomoći.

„Generaciji Z, dakle zaposlenicima do 27 godina, u sve tri zemlje prioritet su fleksibilnost i plaća, a kao najveći izazov vide nesigurnost zaposlenja i fleksibilnog rada. S druge strane generacija do 43 godine, popularno zvani Milenialsi stavljaju snažan fokus na karijerni razvoj i mogućnost napredovanja kao ključne pokretače zadovoljstva na poslu“, rekla je direktorica i konzultantica Martina Sokač Saraga iz MSS PULS i dodala da su razlike izraženije po generacijama, nego po zemljama. Ipak, standardi utječu na prioritete.

Iako pod terminom dobrobit i mentalno zdravlje u radnom okruženju ispitanici ističu važnost usklađenosti plaće i doprinosa, ‘isplivao‘ je još jedan zanimljiv podatak. Gotovo sve generacije u svim zemljama su na pitanje što misle da bi najviše pridonijelo mentalnom zdravlju u radnom okruženju, odgovorile - podrška psihoterapeuta.

Iznenađeni odgovorima, MSS PULS je tvrtke koje su osigurale podršku psihoterapeuta za zaposlenike pitao o rezultatu te prakse.

"Poslodavci su nam otkrili da su zaposlenici doslovno procvali. Odrazilo se to i na njihovu motivaciju i u konačnici na profit kompanije“, rekla je Sokač Saraga i ustvrdila da je to ipak lijepljenje flastera, a ne suočavanje s uzrokom tog problema.

„Ono što je mladim generacijama sloboda to je zrelijima sigurnost i pozitivni odnosi u radnom okruženju,“ ističe Sokač Saraga.

Kod generacije X, koja ima između 44 i 59 godina, postoji jasna težnja ka stabilnom i poticajnom radnom okruženju, financijskoj sigurnosti, pozitivnim međuljudskim odnosima te osjećaju zajedništva na radnome mjestu. Mentalno zdravlje i podrška, kao i priznanje nadređenih, univerzalni su motivatori, dok se izazovi razlikuju od stresnih rokova do prevelike radne opterećenosti.

Istraživanje je pokazalo da su korištenje vlastitih potencijala, važnost kolegijalnosti i prilike za učenje ključni su aspekti radnog okruženja za baby boomere (one iznad 59 godina) u sve tri zemlje. Ova generacija vrednuje autonomiju u radu, dobre međuljudske odnose i priznanje za svoj rad. Izazovi s kojima se suočavaju uključuju komunikacijske prepreke, radno opterećenje i u nekim slučajevima financijske brige.

Ispitanici u svim zemljama smatraju da daju veliki doprinos na poslu - na skali od jedan do pet ocjenjuju se visokom četvorkom. Također smatraju da imaju visoku svijest o tome s kojim se sve izazovima nose poslodavci (poput konkurencije na tržištu, poslovnog modela, zadovoljstvo zaposlenika), čak njih 72 posto. Ostali kažu da to nije njihova briga.

Na jedino otvoreno pitanje ‘Da sam ja svoj šef, što bih drugačije?‘, najveći postotak odgovora iz svih zemalja izjasnio se da bi bolje komunicirali sa svojim zaposlenicima. Iz svega navedenog zaključuju u MSS PULS da postoji veliki prostor za povećanje produktivnosti koji zahtijeva ponajviše ljudski angažman.

Istraživanje je pokazalo nekoliko stvari za koje bi iz MSS PULS-a željeli da ih lideri razmotre.

„Zanemarena generacija X i Baby Boomeri su tajno oružje. Iako djelomično demotivirani, željni su učenja. Uz priznanje za rad i moderne alate mogu biti produktivni na razini mlađih generacija. Magične riječi za mlađe generacije su svrha i fleksibilnost. Podrška psihoterapeuta za njih, s obzirom na manju otpornost, neće biti luksuz već nužnost. Priznanje za rad je ključni motivacijski faktor. Poželjno je svakodnevno hvaliti svoje zaposlenike, to ih motivira i čini produktivnijima. Otvorena i bolja komunikacija šefova sa zaposlenicima imperativ je svih generacija", poručuju.