LOGISTIKA I TRANSPORT

Cilj je da Hrvatska bude logistički hub središnje Europe

Za izgradnju logističkih centara osigurano je 80milijuna eura europskog novca

Piše:

Objavljeno: 04. studeni 2024. 11:56

Rijeka Gateway dizalice

Hrvatska gospodarska komora - Sektor za promet organizira konferenciju i Expo pod nazivom Dan logistike i transporta, koja će se održati 6. studenog u Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin.

Cilj konferencije je promocija transportne i logističke djelatnosti, prezentacija aktualnih tema i trendova iz ove djelatnosti, kao i prijedlog adekvatnih rješenja prema donositeljima odluka, korisnicima usluga - tvrtkama i zainteresiranoj javnosti poput prometnih trendova, energetske održivosti, lanaca opskrbe, digitalizacije, infrastrukture održivih goriva, pametnih gradova, održive mobilnosti i uvođenja umjetne inteligencije u prometni sektor.

Istodobno s konferencijom odvijat će se i Expo te networking s korisnicima usluga i pratećim djelatnostima vezanim uz logistiku i transport.

Četiri koridora

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglašava da su prometni položaj i kvalitetna povezanost neke od važnijih odrednica kada govorimo o razvoju logistike te izgradnji logističkih i distributivnih centara.

- Stoga ne čudi da se velik dio njih gradi upravo uz glavne prometnice ili uz prometna čvorišta. Hrvatska se danas može pohvaliti iznimno dobrim geoprometnim položajem, koji je dodatno ‘ojačan‘ izmjenom Uredbe o TEN-T mreži kojom smo uvršteni na dodatna dva prometna koridora EU i sada se nalazimo na ukupno četiri, ali i snažnim ulaganjima koja su već danas velika i usmjerena u sve vidove prometa. No, paralelno s tim ulaganjima radimo i na razvoju Nacionalnog logističkog koncepta, koji bi trebao biti temelj za daljnja ulaganja. On bi trebao definirati područja koja bi bila optimalna za izgradnju logističkih centara, a sredstva za sufinanciranje izgradnje dodjeljivala bi se putem javnog poziva i za tu je namjenu iz europskih izvora osigurano oko 80 milijuna eura. Sve to skupa može biti dobar poticaj svima nama da nastavimo razmišljati kako ojačati potencijale koje imamo u odnosu na geoprometni položaj, ali i velik gospodarski potencijal Hrvatske - ističe ministar Butković.

Terminal u Rijeci

Među najvažnijim investicijama u hrvatsku logističku infrastrukturu i novi je kontejnerski terminal u Rijeci.

U suradnji s globalnim logističkim igračima poput Maerska, on će do 2029. utrostručiti kapacitete riječke luke, omogućujući veći promet roba prema središnjoj Europi. Tu je i gradnja 1,3 milijuna četvornih metara skladišnog prostora. Uz postojećih 1,8 milijuna kvadrata, tim će se dodatnim skladištima povećati kapaciteti za skladištenje i distribuciju.

- Buduće investicije u Luku Rijeka imaju potencijal transformirati je u jedan od ključnih logističkih centara na Jadranu. Planirane modernizacije infrastrukture, poput proširenja terminala i poboljšanja povezanosti s cestovnim i željezničkim mrežama, omogućit će učinkovitiji protok roba i dovesti do revitalizacije i razvoja luka Šibenik, Zadar, Split i Ploče. Sve navedene luke u mogućnosti su ubuduće postati logistička središta EU - Azija - naglašava Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Važno je spomenuti i lučki terminal na otoku Krku, čiji je završetak planiran za 2035., a osigurat će kapacitet od 3 milijuna kontejnera, čime bi Rijeka mogla postati jedna od deset najvećih europskih luka.

Među najvažnije investicije pripada i modernizacija željezničke infrastrukture, kojoj je namijenjeno oko 6 milijardi eura u svrhu što bržeg i učinkovitijeg povezivanja s europskim tržištima.

Udio logistike u BDP-u mogao bi biti 10 - 12%

Predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK Petar Šimić ističe da hrvatska logistička industrija ima ogroman potencijal rasta u sljedećih deset godina zahvaljujući geostrateškoj poziciji, integraciji s EU te znatnim infrastrukturnim ulaganjima. Napominje kako se predviđa da će se kapacitet logističkih usluga udvostručiti u sljedećih pet godina i potencijalno utrostručiti do 2034. Logistika, kako napominje Šimić, trenutno čini oko 5-6 posto BDP-a Hrvatske i zapošljava 10 posto radne snage. - Očekuje se da bi do kraja desetljeća taj udio mogao narasti na 10 do 12 posto BDP-a. Ulazak u Schengen dodatno otvara vrata jednostavnijim prekograničnim operacijama, čime se potiče povezivanje sa srednjom i istočnom Europom. Uz rast kapaciteta, predviđa se i značajan porast prihoda od logistike i transporta. Očekuje se da će, uz utrostručenje kapaciteta, udio logistike u BDP-u dosegnuti 10 do 12 posto u idućih deset godina - pojašnjava Šimić, koji naglašava da će ukupno ulaganje od 7,5 milijardi eura u idućih pet godina značajno poboljšati logističku infrastrukturu, povezujući hrvatske luke s Europom i podižući konkurentnost zemlje na europskom logističkom tržištu.

Hrvatski logistički sektor suočava se, kako nam otkriva Šimić, s nekoliko ključnih izazova. Što s tiče administrativnih prepreka, Šimić naglašava da uska grla na granicama i inspekcijske procedure predstavljaju izazove. Napominje da bi povećanje primjene carinskih pojednostavljenja moglo ubrzati međunarodnu trgovinu ako se tome prilagode i državni inspektorat i njegove službe.

Što se tiče poreznog tretmana, Šimić ističe da nedovoljno jasno definiranje PDV-a na skladišne usluge inozemnim partnerima otežava razvoj međunarodnih logističkih centara.

- Potrebna je snažna suradnja privatnog sektora, Vlade i državnih institucija kako bi se prevladale prepreke. Zbog promjena u trgovinskim politikama između EU i drugih država postoji rizik od daljnjih regulacija koje mogu utjecati na promet. Unatoč ovim izazovima, postoje značajni napori u olakšavanju procedura i omogućavanju dodatnih poticaja za razvoj - smatra Petar Šimić.

Mirjana Čagalj: Radna skupina radi na olakšanju uvoza i izvoza

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, naglasila je da su HGK i njezino Udruženje otpremništva i logistike osnovali radnu skupinu čiji su članovi predstavnici Carinske uprave, kao i predstavnici Državnog inspektorata RH koja radi na olakšanju uvozno-izvoznih procesa. - Ulaskom u schengenski prostor nestale su unutarnje granice, što omogućava brži i učinkovitiji protok roba i putnika. Usto se povećala konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a posljedično tome Hrvatska se pozicionira kao budući logistički hub središnje Europe - ističe Mirjana Čagalj, koja napominje da ulazak Hrvatske na dva dodatna koridora osnovne TEN-T mreže osigurava napredak gospodarstva te se podiže atraktivnost i konkurentnost države.

- U narednih 10 godina oko 6 milijardi eura uložit će se u modernizaciju željezničke infrastrukture čiji se velik dio nalazi i na ta dva dodatna koridora - zaključuje Čagalj.

Vezane vijesti