U odnosu na rujan proizvođačke cijene u listopadu povećane su 1,2 posto, ali na godišnjoj razini zabilježeno je prvo značajnije usporavanje u posljednjih godinu i pol dana, otkad je počelo ubrzanje inflacije. Ukupne tvorničke cijene, za domaće i inozemno tržište, rasle su 17,9 posto, dok je godišnja stopa rasta u rujnu iznosila 22,1 posto, podaci su DZS-a.
Što je još značajnije, cijene na domaćem tržištu usporile su i malo više: nakon što su pet mjeseci rasle po stopi iznad 30 posto, u listopadu su povećane 23,6 posto.
Pritisak energije
Usporavanja rasta proizvođačkih cijena svakako je ohrabrujuće, smatra Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja u RBA, a to ponajprije objašnjava "baznim razdobljem". U usporedivim mjesecima prošle godine cijene su već bile na povišenim razinama. Blago popuštanje snažnog rasta cijena energije odrazilo se na indeks proizvođačkih cijena, ali, dodaje, proizvođači su i dalje pod velikim pritiskom skupe energije i drugih "inputa", pa cijene ostaju na povišenim razinama. "Da bismo dobili jasniju sliku i mogli zaključiti da je riječ o usporavanju rasta proizvođačkih cijena, morat ćemo pričekati još nekoliko mjeseci", kaže Živković Matijević. Pritom dodaje kako je ipak blago ubrzan rast cijena "intermedijarnih proizvoda", s 11,3 na 11,5 posto na godišnjoj razini, što odražava prelijevanje na potrošačke cijene i još uvijek prisutne poremećaje u lancima opskrbe.
Prerađivačka industrija
U listopadu su cijene energije bile 56,2 posto veće nego godinu prije, a u rujnu su rasle po godišnjoj stopi od 81,5 posto. Prerađivačka industrija pak bila je skuplja 13,9 posto, pri čemu predvodi proizvodnja koksa i naftnih derivata sa 41,3 posto (mjesec ranije godišnja stopa rasta bila je 73 posto) te opskrba električnom energijom sa 63,9 posto. Prehrambeni proizvođači također su nešto skuplji: s rujanskih 16,8 posto godišnja stopa rasta u listopadu dosegnula je 17,1 posto, što upućuje na to da bi i potrošačke cijene hrane u listopadu mogle nastaviti rast.