Od 1. travnja ove godine odlukom Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) na snazi je novi cjenik plina u javnoj usluzi za kućanstva koji je donio pojeftinjenje veleprodajne cijene plina u nabavi za čak 44 posto.
Budući da je cijena plina za kućanstva i dalje subvencionirana odlukama Vlade, nakon što su Banski dvori energetski paket pomoći građanima i dijelu poduzetništva u ožujku ove godine produljili za još šest mjeseci, spomenuto pojeftinjenje u stvarnosti će biti znatno manje i za plinare i za građane.
Plinare su, naime, do 1. travnja bile u obvezi u računima koje dostavljaju kućanstvima trošak nabave plina naplaćivati u iznosu od 4,7 centa za kilovatsat ili 47,6 eura za megavatsat, a nova tarifa HERA-e iznosi 2,6 centa ili 26,4 eura. Na trošak nabave idu još troškovi distribucije i opskrbe, tako da nova ukupna cijena opskrbe u javnoj usluzi ide i do četiri centa za kilovatsat, ovisno o području isporuke plina.
Manji računi
Vlada, podsjetimo, cijenu plina za kućanstva subvencionira tako da plinarama podmiruje razliku u trošku nabave plina od 19,9 eura za megavatsat do plaćene cijene trgovcima. Stoga, kako pojašnjavaju nadležni u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, stvarno pojeftinjenje nabave plina za opskrbljivače iznosi 5,2 posto te će za toliko biti smanjeni i računi za kućanstva.
Značajno pojeftinjenje veleprodajne nabavne cijene plina u odluci HERA-e prati kretanja na mjerodavnoj europskoj TTF burzi plina u Nizozemskoj, odnosno cijene u zaključenim ugovorima isporuke od 1. travnja do 30. rujna ove godine. U prvom tjednu travnja, primjerice, trgovanje plinom na TTF-u zaključivano je u dnevnom rasponu od 25,4 od 27,2 eura za megavatsat. Time je praktično prepolovljena burzovna cijena iz sredine listopada prošle godine.
Potez administracije
Nered na europskom tržištu plina, podsjetimo, počeo je nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., s posljedicom da je u kolovozu iste godine burzovna cijena na TTF-u dosezala vrtoglavih 238 eura za megavatsat. Takvi šokovi iziskivali su poteze državnih administracija koji, u slučaju Banskih dvora, traju sve do danas.