‘Problem su silni apartmani, treba hitno zabraniti gradnju za turistički najam. Uništit ćemo destinaciju‘

Hotelijeri su zadovoljni tijekom sezone, koja zbog složenosti traži dnevno upravljanje poslovnim procesima te smatraju da hitno treba spriječiti tržišnu propast destinacija apartmanizacijom i razmisliti o cijenama, jer tu pogreške štete i objektima i destinacijama, poručuje direktor HUT-a Veljko Ostojić.

"Dosadašnji tijek ove turističke godine možemo ocijeniti vrlo dobrim, posebice nakon dvije zaista sjajne sezone, koje su se, budimo iskreni, dogodile i na krilima ‘covid godina‘ kada su bliže destinacije poput Hrvatske bile tražene značajno više u odnosu na ‘normalne godine‘. Sada je ova godina ‘stvarnosti‘ za naš turizam, na koju se zaista može primijeniti krilatica ‘kako siješ, tako ćeš i žeti‘, što najbolje pokazuju ostvareni rezultati do sada u sezoni", ističe na upit Hine Ostojić.

Visoka popunjenost hotela i kampova visoke kategorije, a vrlo niska u vikendicama i apartmanima

Za poslovanje i tijek sezone članica HUT-a (Hrvatske udruge turizma), među kojima su najveće hotelske tvrtke u Hrvatskoj, Ostojić kaže da odlično financijski rade i imaju visoku zauzetost, posebice objekti visoke kategorije. Tako su primjerice hoteli s pet zvjezdica trenutno popunjeni 96 posto, kampovi s istom kategorijom čak sto posto, a hoteli s četiri zvjezdice 93 posto.

Poslovni izazovi su u objektima nižih kategorija, naročito onih s dvije zvjezdice, koji su, kaže, prisiljeni zbog inflatornih troškovnih pritisaka tražiti cijenu koju očito tržište ne prihvaća.

Podsjećajući da je oko dvije trećine ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj u tzv. objektima za kratkoročni turistički najam, što komercijalnom, što nekomercijalnom (vikendice), Ostojić iznosi da su registrirani kapaciteti u vikendicama trenutno popunjeni 22 posto, a komercijalni objekti za kratkoročni turistički najam oko 55 posto.

Problem ‘silni‘ apartmani, a ne smještaj u domaćinstvima

"Sve te objekte je trebalo infrastrukturno opremiti i naročito sada, u špici sezone, izuzetno opterećuju ukupnu infrastrukturu (voda, struja, otpad, promet…). Da budem potpuno jasan - pravi obiteljski smještaj kada gost boravi u objektu u kojemu živi obitelj je nešto izuzetno pozitivno i specifično za naš turizam i takav vid smještaja treba i dalje razvijati podižući mu kvalitetu, uz ponovno razmatranje broja kreveta koji mogu registrirati građani, a time i plaćati ‘socijalni‘ porez. Problem su ‘silni‘ apartmani, stanovi i vikendice koji su godišnje popunjeni 40 do 50 dana, a istovremeno jako opterećuju destinaciju i u pravilu smanjuju njezinu atraktivnost i konkurentnost", upozorava Ostojić.

Stoga se, kaže, mora što prije, u pojedinim destinacijama i hitno, zaustaviti daljnju gradnju objekata za kratkoročni turistički najam (komercijalnih i nekomercijalnih). Za to navodi i primjer smještajne strukture jedne od najturističkijih općina Hrvatske (ne navodi koja) gdje ima ukupno 57.000 turističkih kreveta, od čega je samo 2.300 u hotelima i 13.200 u kampovima.

Sve ostalo je u objektima za kratkoročni turistički najam, a to je, ocjenjuje, "put prema tržišnom samoubojstvu na kratki rok".

Važnost lokalnih, ali i nacionalnih odluka

Iako sada imamo Zakon o turizmu, slijedom kojeg će se uskoro donijeti i podzakonski akti koji će lokalnoj samoupravi dati alate za potrebne odluke o zaustavljanju ili ograničenju gradnje pojedinih vrsta smještajnih kapaciteta tamo gdje je to potrebno, Ostojić kaže da ipak određene odluke treba donijeti i na nacionalnoj razini jer će proces na lokalnoj razini trajati dugo s neizvjesnim ishodom.

Tu dodaje i podatak da je u Hrvatskoj u zadnje dvije godine na tržište stavljeno oko 110.000 kreveta u objektima za kratkoročni turistički najam, što je ekvivalent od 220 hotela Ambasador u Opatiji ili Olimpija u Vodicama.

Oko opterećenja infrastrukture pak navodi primjer vezan za gospodarenje otpadom i najavama oko naknada za saniranje otpada koje plaćaju hoteli i kampovi jer, po nekim izjavama, oni proizvode najveći dio otpada, što baš i nije, kaže, točno.

"Primjerice samo u Istri ima nešto manje od 500.000 registriranih kreveta, od čega oko 52.000 u hotelima i 122.000 u kampovima. Ne spominjući da kompanije ulažu znatne napore (i sredstva) u interno saniranje pojedine vrste otpada koji nakon toga i ne dolazi na deponij, postavlja se pitanje koji dio turizma proizvodi i u špici opterećuje s najviše otpada?", komentira Ostojić.

Cijene? Razmislimo...

Oko cijena u turizmu, što je popularna tema ove sezone, kaže da živimo u društvu tržišne ekonomije i da je jasno da svaki poduzetnik definira cijene po vlastitom nahođenju. On je zaslužan za svoj poslovni uspjeh i odgovoran za svoj poslovni neuspjeh.

To je, dodaje, točno u djelatnostima u kojima ne postoji složeni lanac vrijednosti u kojemu svaka karika ovisi jedna o drugoj, no u turizmu je druga priča, jer je sve povezano.

"Da budem jasniji, iz primjera - naravno da svaki restoran ili hotel ima pravo i treba definirati cijene usluga koje pruža, no taj restoran ili hotel je dio lanca vrijednosti pojedine destinacije u užem i širem smislu. Posljedice pogrešnih poslovnih odluka ne trpi onda samo restoran ili hotel nego i cijela destinacija koja se može proglasiti preskupom u odnosu cijene i kvalitete koju pružaju ponuditelji usluga. Zato je moja poruka - razmislimo…", kaže direktor HUT-a.

Za hotelijere s te strane naglašava da već standardno pažljivo prate tržišna kretanja, i u svakoj većoj kompaniji postoje timovi koji se bave tzv. revenue menagementom (upravljanje prihodima), primjenjujući najsofisticiranije dostupne alate. Kao primjer tog procesa navodi i da su u jednoj od najvećih kompanija na tom procesu angažirani većinom fizičari i matematičari koji, uz ostalo, kreiraju i vlastite alate za definiranje cijena usluga, prije svega smještaja.

Ponavlja i da je, prema anketi koju je HUT proveo prije početka glavne sezone, oko 90 posto hotelskih kuća povisilo cijene u odnosu na prošlu godinu do 5 posto ako nije došlo do značajnijeg ulaganja u smještajni objekt.

Na pitanje o last minute popustima, koje nude hotelske kuće u ljetu, Ostojić kaže da je to normalna stvar, samo je pitanje koliki je obim poprimio.

"To je sada daleko od masovnih popusta i zabrinjavajuće pojave. Normalno je da pojedinim objektima u pojedinom razdoblju ne ide kako je planirano pa se rade određene akcije. To nije karakteristika hrvatskog turizma nego je to globalna poslovna praksa", ističe Ostojić.

Nema nadoknade gostiju s jednog tržišta s drugima

Kako se iz Njemačke ove godine bilježi manji turistički promet, Ostojić komentira da je to i zbog gospodarske krize u toj zemlji što bitno utječe na budžete za godišnji odmor, ali i zbog još uvijek prisutnog imidža Hrvatske u Njemačkoj kao cjenovno prihvatljivije mediteranske destinacije.

"Tu će trebati još neko vrijeme da se poravnaju očekivanja i realitet. Bitno je raditi na kvaliteti i na tome da vrijednost za novac bude adekvatna. No, to je proces koji se neće riješiti za godinu-dvije, ali njemačko tržište jest i bit će još niz godina za Hrvatsku najznačajnije emitivno tržište, naravno ako ne dođe do nekih globalnih poremećaja. I nema nadoknade gostiju s pojedinog tržišta s nekim drugima. Izgubljen gost je izgubljen, iako se radi, naravno, i na ‘otvaranju‘ kapaciteta prema nekim drugim tržištima", zaključuje Ostojić.